Na skupu, koji se održava 12. put, bit će riječi o ustavnoj demokraciji i zaštiti etničkih manjina, raspadu SFRJ i položaju etničkih manjina, kulturi mira i sigurnosti na Balkanu te političkim strankama etničkih manjina. Sudjeluju predstavnici fakulteta i instituta iz Hrvatske, Srbije, BiH i Slovenije, Savjeta za nacionalne manjine RH i zastupnici nacionalnih manjina u Hrvatskome saboru.
Predsjednik Stjepan Mesić, koji je pokrovitelj skupa, podsjetio je da Hrvatska u izvorišnim osnovama Ustava jamči pripadnicima nacionalnih manjina ostvarivanje prava u skladu s demokratskim normama UN-a, a Ustavnim zakonom vrlo je široko zajamčila prava manjinama. Djelovanje pripadnika nacionalnih manjina može biti od koristi i pri suradnji njihove domovine i matične zemlje, rekao je Mesić.
Spomenuvši građane srpske nacionalne manjine koji se žele vratiti u Hrvatsku, istaknuo je kako je neupitna opredijeljenost zemlje da im se omogući povratak. No, rekao je, unatoč potrebi da se u krizi štedi, u rebalansu proračuna nije trebalo smanjiti stavku za financiranje tog povratka. "Treba omogućiti povećanje razvojnih ulaganja na područjima povratka kako bi se omogućila što veća poduzetnička aktivnost i popravljanje demografske slike", rekao je predsjednik Mesić.
Istaknuo je da je ujedinjena Europa jamac mira u svijetu jer ujedinjenje uklanja motive budućih ratova koji su oduvijek, kazao je, počinjali radi zaštite nacionalne manjine u drugoj zemlji.
Predsjednik Mesić govorio je o događajima nakon 2. svjetskog rata. Ustvrdio je da su nakon kapitulacije Njemačke još deset dana na ovim područjima pripadnici ustaške vojske, domobrana, četnika i drugih pružali oružani otpor pri čemu je poginulo 1500 partizana. "U tome su pogibali i ti koji su se odbijali predati u strahu da ne odgovaraju za ono što su u ratu učinili. Neki su poginuli u žilavom otporu, a neki su ubijeni iz osvete bez suđenja. Oni su svi žrtve, ali nisu svi nevini", rekao je Mesić.
Usprotivio se izjednačavanju žrtava na Bleiburgu i u Jasenovcu ističući da su u Jasenovcu ubijani djeca, žene i starci samo zato što su bili Srbi, Židovi ili Romi, a ne zbog drukčijeg razmišljanja. Skupine odmetnika još su desetak godina nakon rata boravile po šumama i oružjem napadale predstavnike državnih institucija, rekao je Mesić. Sad se javlja HHO i neki znanstvenici te, kazao je Mesić, tvrde da su to bili planinari i šetači koji su ubijeni, a ne spominju da su oni nosili automate. Po toj logici, rekao je, može se pozvati na odgovornost i policajce koji su pucali na heroja Domovinskog rata i zaslužnoga generala Ivana Koradea jer u tom trenutku još nije bio osuđen.
Istaknuo je da sva pitanja nakon 2. svjetskog rata pa do uklanjanja zadnjih skupina odmetnika treba prepustiti znanstvenicima kako bi utvrdili što se točno dogodilo. "Sad se stvara prividna ofenziva onih koji žele stvarati sliku o NDH kao pobjedničkoj strani, a partizane pretvoriti u zlikovce koji su samo željeli nanositi štetu Hrvatskoj jer mi istječe mandat", rekao je Mesić. Ne može se, nastavio je, Josip Broz Tito proglasiti zločincem, jer je sve narode s ovog prostora preveo na pobjedničku stranu, zbog čega se danas možemo opredijeliti za slobodan razvoj u Europi, zaključio je Mesić.
Organizatori skupa, koji završava 31. svibnja, su Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, Savjet za nacionalne manjine RH i Zaklada Friedricha Eberta.
Nazočne su pozdravili predsjednik Centra za međunarodne i sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Siniša Tatalović, dekan tog fakulteta Vlatko Cvrtila, Tijana Defar iz Zaklade Friedricha Eberta, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina.
Tijekom boravka u Gorskom kotaru predsjednik Mesić posjetit će Ravnu Goru, gdje će obići sportski centar i pilanu.
