Bez slovenske blokade, pregovori bi išli u korak s hodogramom EK-a

U dosadašnjim pregovorima Hrvatska je privremeno zatvorila pregovore u sedam pregovaračkih poglavlja. Tri poglavlja spremna za zatvaranje blokira Slovenija, a za još dva poglavlja - Statistika i Sloboda kretanja radnika - u tijeku je verifikacija mjerila za zatvaranje u Vijeću EU-a.

Iz hrvatskih pregovaračkih krugova u petak najavljuju da će već sljedeći tjedan u Bruxelles biti poslana mjerila za zatvaranje pregovora u poglavljima Financijske usluge i Zaštita potrošača i zdravlja, a do kraja mjeseca za poglavlja Energija, Financijska kontrola i Socijalna politika i zapošljavanje.

U srpnju bi trebala biti poslana mjerila za zatvaranje još jednog poglavlja i time bi posao bio završen za ukupno 18 poglavlja.

Prema indikativnom hodogramu za završetak pregovora, što ga je počekom studenoga prošle godine objavila Europska komisija, Hrvatska do početka druge polovice ove godine treba imati zatvoreno 19 poglavlja. Što se tiče otvaranja poglavlja u dosadašnjem tijeku pregovora otvoreno ih je 22. Hrvatska je ispunila sva mjerila za otvaranje u još devet poglavlja, ali nisu mogla biti otvorena zbog slovenske blokade. S tih devet, broj otvorenih poglavlja popeo bi se na 31, a hodogram Europske komisije predvidio je da početkom ove godine bude otvoreno svih 33.

Preostalo je ispuniti preduvjete za otvaranje pregovora u poglavlju Tržišno natjecanje i Pravosuđe i temeljna prava. Kod Tržišnog natjecanja riječ je o državnim potporama brodogradnji, a razgovori s Europskom komisijom o privatizacijskom modelu u poodmakloj su fazi. U poglavlju Pravosuđe i temeljna prava, Hrvatska je ispunila mjerila za otvaranje, ali dio zemalja članica ima rezerve prema otvaranju toga poglavlja zbog pitanja dostave određenih dokumenata Haaškom sudu.

Ako se slovenska blokada ukloni do sljedeće pristupne konferencije koja je predviđena za 26. lipnja, Hrvatska bi mogla otvoriti devet i zatvoriti do pet poglavlja. U drugoj polovici ove godine, od 1. srpnja Europskom unijom predsjedat će Švedska koja je najavila da će organizirati četiri međuvladine konferencije o pristupanju, a bude li potrebno i više od toga.

Prva pristupna konferencija pod švedskim predsjedanjem mogla bi se održati već 28. srpnja, doznaje se iz diplomatskih izvora.

Iako devet poglavlja još nije ni otvoreno zbog slovenske blokade, hrvatska strana već ima osnovnu sliku o mjerilima za njihovo zatvaranje. To će, kada se ukloni slovenska blokada, omogućiti da se ta poglavlja otvore i zatvore u vrlo kratkom vremenskom razdoblju od najviše nekoliko tjedana.

Za daljnje proširenje EU-a od velike je važnosti stupanje na snagu Lisabonskog ugovora. Zemlje članice EU-a rade na konačnom tekstu pravnih jamstava za Irsku, a taj bi posao trebao biti završen do skorašnjeg summita EU-a, 18. i 19. lipnja. Irski protokol trebao bi se ratificirati uz hrvatski pristupni ugovor u parlamentima zemalja članica. Očekuje se da će nakon dobivenih jamstava, referendumu u Irskoj, koji će se održati najvjerojatnije u listopadu, ovaj put proći.

Po diplomatskim izvorima, u Europskoj uniji u ovom trenutku postoji svojevrsna žurba da Lisabonski ugovor stupi na snagu već krajem studenoga ili početkom prosinca kako bi se izbjegli neugodni zapleti u slučaju prijevremenih parlamentarnih izbora u Velikoj Britaniji. Naime, oporbeni konzervativci su najavili da će Lisabonski ugovor, čija je ratifikacija već dovršena u Britaniji, staviti na referendum ako on ne stupi na snagu u trenutku kada oni preuzmu vlast. Vladajući laburisti i premijer Gordon Brown pod velikim su pritiskom da raspišu prijevremene izbore.

Scenarij brzog stupanja na snagu Lisabonskog ugovora mogla bi pokvariti i Češka, ako tamošnji euroskeptici zatraže od Ustavnog suda da se očituje o tome je li Lisabonski ugovor u skladu s češkim ustavom. Oba doma češkog parlamenta ratificirala su Lisabonski ugovor, ali da bi se postupak dovršio potreban je potpis euroskeptičnog predsjednika Vaclava Klausa.