Osobe lišene poslovne sposobnosti nezadovoljne sudjelovanjem u odlučivanju o svojoj imovini

Istraživanje, koje je provela Katarina Sokić za potrebe magistarskog rada na zagrebačkom Pravnom fakultetu sastojalo se od analize sto spisa u kojima je raspolagano imovinom štićenika i 40 intervjua sa štićenicima. Treći dio istraživanja u kojem je autorica namjeravala analizirati postupke protiv skrbnika zbog eventualnih zlouporaba nije proveden jer su u centrima obuhvaćenima njenim istraživanjem u tri godine provedena samo dva postupka.

"Analiza spisa pokazala je nešto znakovito" rekla je Sokić Hini, primjećujući da se kontrola trošenja sredstva, koju provodi centar za socijalnu skrb, u zadovoljavajućoj mjeri primjenjuje kad je riječ o imovini manje vrijednosti, ali što je ta imovna vrjednija kontrola sve više pada.

Istraživanje u jednom centru kojem po lokaciji gravitiraju stariji, bogatiji Zagrepčani pokazalo je da ljude masovno lišavaju poslovne sposobnosti zbog senilne demencije ili alzheimerove bolesti nakon čega se donose odluke o prodaji vrijednih kuća i vila, dok su razlozi lišenja zbog tih istih poteškoća u nekim siromašnijim dijelovima Zagreba potpuno različiti.

"Proizlazi da tamo nema senilne demencije ni alzheimera, tamo imamo pravo duševno oboljenje. To mi je bilo simptomatično", rekla je Sokić. Kad je riječ o vrijednosti, tu postoje siromašni ljudi koji žive od socijalne pomoći, ali i ljudi koji imaju vile na Pantovčaku i vrijedne kolekcije.

Čak 70 posto osoba lišenih poslovne sposobnosti ne zna osnovno značenje pojma imovina

Problematikom imovinskih prava osoba bez poslove sposobnosti godinama se bavi Udruga za samozastupanje koja je na sastancima širom Hrvatske s članovima, odnosno osobama s intelektualnim teškoćama, primijetila da su ti ljudi vrlo slabo upoznati sa značenjem pojma imovine.

Udruga je uočila da problem upravljana imovinom značajno pogađa osobe s intelektualnim teškoćama, a riječ je o dvadesetak tisuća hrvatskih građana koji su lišeni poslovne sposobnosti i koji nemaju nikakve mogućnosti odlučivanja, upravljana i raspolaganja svojim imovinom pa o tome umjesto njih odlučuju skrbnici iz redova bliskih osoba ili centara za socijalnu skrb.

Istraživanje koje je provela udruga na 500-stotinjak osoba u 16 lokalnih zajednica širom Hrvatske dalo je šokantne i zabrinjavajuće uvide po kojima čak 70 posto samozastupnika nije znalo značenje riječi imovina, rekao je koordinator iz Udruge za samozastupanje Damjan Janjušević na tribini o imovinskim pravima osoba lišenih poslovne sposobnosti, održanoj uz petak u Zagrebu.

„Ako netko ne zna u potpunosti značenje riječi imovina kako će ta osoba imalo sudjelovati u nekim odlukama koje se tiču njene imovine, kako će moći sudjelovati u zaštiti svoje imovine i biti uključena u ono što joj omogućava zakon po kojem bi takve osobe trebalo uključiti u upravljanje imovinom, unatoč lišavanja poslovne podobnosti”, rekao je Janjušević. Upozorio je kako su brojni samozastupnici došli do spoznaja da raspolažu nezanemarivom imovinom, ali imaju jako malo upliva u raspolaganje.

U nekim slučajevima imovinama se čak ne koristi, dok neke apsurdne situacije pokazuju da ljudi koji imaju značajnu imovinu žive u određenim socijalnim programima u vrlo slabim i teškim uvjetima, gotovo na rubu siromaštva.

Nema dokaza za zlouporabe, ali postoje simptomatični primjeri

Janjušević kaže kako je teško govoriti o zlouporabama s imovinom jer nemaju dokaze, ali imaju primjere čovjeka kojem država plaća smještaj u iznajmljenom stanu, a istodobno je suvlasnik stana sa svojom sestrom skrbnicom koja živi u Njemačkoj i ne dozvoljava mu da koristi svoj stan. Janjušević zaključuje kako je pitanje imovinskih prava jedno od najvećih tabu tema, čak ispred homoseksualnosti i ratnih zločina.

Ustvrdio je da se Hrvatska ratificirajući konvenciju osoba s invaliditetom opredijelila za život i podršku ljudima u zajednici, no upitao je može li itko zamisliti život u zajednici bez imovine. "Hrvatska se ratifikacijom nije opredijelila za bilo kakav život u zajednici, ona se opredijelila za neovisno življenje i uključenost u zajednicu, a ne može se zamisliti bilo kakav, a kamo li neovisan i uključen život u zajednici", rekao je Janjušević. 

"Ljudi u zajednici moraju imati neka sredstva i moraju raspolagati nekom imovinom, ako im to onemogućite ljudi će tražiti boce, ako nemaju za kavu ili pecivo", dodao je. Predsjednica europske platforme samozastupnika i članica udruge Senada Halilčević iznijela je iskustva sa sastanaka sa samozastupncima širom Hrvatske. 

Tribina je organizirana u okviru projekta Upoznajemo se i zagovaramo – imovinska prava osoba s intelektualnim teškoćama/osoba lišenih poslovne sposobnosti uz financijsku potporu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.