Nacionalno vijeće: mediji već dugo nisu dobar primjer borbe protiv korupcije

O medijima kao koruptivnom riziku malo tko govori, najmanje mediji, koji bi trebali biti društveni korektiv, kazao je član toga vijeća Nikola Kristić.

S tvrdnjom da je u protekloj godini stanje u novinarstvu postalo još lošije složio se predsjednik Hrvatskoga novinarskog društva (HND) Zdenko Duka navevši kako nedostatak novca, što su počeli osjećati vlasnici medija, sada na svojim leđima osjećaju novinari.

Većina ostalih govornika istaknula je da su već upozoravali i na forsiranje zabave i prevlast crne kronike u medijima na štetu istraživačkog novinarstva. Bez takve vrste novinarstva i istraživačkih timova nema ni borbe protiv korupcije, ocijenila je predsjednica Zbora istraživačkih novinara HND-a Renata Ivanović.

Upozorila je da je od 30-ak istraživačkih novinara 10 ostalo bez radnoga mjesta ili nema gdje objavljivati, ili su pod policijskom zaštitom, kao što je to u slučaju Dušana Miljuša. Unatoč tomu Miljuš je izvijestio da je prije 10-ak dana do njega stiglo anonimno pismo u kojem mu poručuju kako je prošli put imao sreće, ali da sljedeći put neće.

Posebno zabrinjava podatak da je "bijela knjiga" narasla s 45 na 80 novinara ili vlasnika medija napadnutih ili izloženih prijetnjama zbog pisanja.

O svom 11-godišnjem novinarskom stažu i otkazu u EPH te o brojnim aferama koje je otkrio govorio je Hrvoje Appelt. Otkaz je, kaže, dobio dok je bio pod policijskom zaštitom, nakon pisanja o organiziranom kriminalu u naftnom biznisu. "Mediji su danas prije zainteresirani da štite korupciju, nego da je otkrivaju", ocijenio je. Ustvrdio je da se to "pojačava" kad su posrijedi privatni mediji, s netransparentnim udjelom na tržištu i glede vlasništva, poput EPH.

Potpredsjednica Hrvatskog sabora Željka Antunović rekla je da politika danas ne upravlja izravno medijima, osim u slučaju pojedinih lokalnih radijskih postaja, upozorivši na poseban oblik koruptivnog djelovanja koji se, kaže, očituje na primjerima "biranih novinara" koji obavijesti iz neke političke stranke dobivaju na ručku umjesto iz legalnih stranačkih izvora.

Novinarka HTV-a Sanja Mikleušević-Pavić ocijenila je da na HTV-u politika još određuje što će se i kako raditi, a glavna urednica Informativnog programa HTV-a Hloverka Novak-Srzić joj je odgovorila da nijedan političar ne može prijetiti novinaru HTV-a, osvrnuvši se na zadnji slučaj potpredsjednika Sabora Josipa Friščića koji je zbog jednog priloga prijetio novinarki iz Koprivnice.

Helena Puljiz iz Zbora istraživačkih novinara naglasila je važnost donošenja zakona o zviždačima, istaknuvši da bi svima koji progovaraju o korupciji trebalo osigurati status zviždača, a kao jednu od mjera u borbi protiv korupcije istraživački novinari predlažu osnivanje nacionalnog vijeća za medije ili pak pravobranitelja za medije.

Ravnateljica Hine Smiljana Škugor-Hrnčević ustvrdila je da treba pronaći način na koji pomoći novinarima koji ostanu bez posla da lakše premoste razdoblje do novoga zapošljavanja, među ostalim i osnivanjem lista gdje bi mogli objavljivati svoje tekstove.

Marjan Belčić iz Sindikata novinara Hrvatske založio se za uspostavu redakcijskih statuta koje zasad imaju samo Glas Istre i Hina, zapitavši zašto Ministarstvo kulture ne poduzima ništa protiv izdavača koji još nisu ispunili tu svoju zakonsku obvezu.

Članica vijeća Ana Lovrin kazala je da će ustrajati u poštivanju rokova primjene zakona, a predsjednik vijeća Željko Jovanović da će o svim prijedlozima izvijestiti i odbor za medije.