Nagrade su laureatima predali predsjednik Hrvatskoga sabora i predsjednik Odbora za podjelu državnih nagrada za znanost Gordan Jandroković i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.
Jandroković: Iako se čini da je danas kvaliteta podcijenjena, zapravo je baš suprotno
Hrvatski sabor kao najviše zakonodavno tijelo Republike Hrvatske već 23. godinu dodjeljuje državne nagrade za znanost, a ove godine su na prijedlog Odbora za podjelu državnih nagrada vrednovana ukupno 33 znanstvenika, podsjetio je Jandroković. Istaknuo je kako je riječ o nagradi koja potvrđuje da je prepoznat znanstveni rad i djelovanje nagrađenika i njihov doprinos unaprjeđenju znanstvene misli, istraživanja i prakse, te profesionalnoga statusa znanstvene discipline kojom se bave, kao i širenju spoznaja o hrvatskoj znanosti u Hrvatskoj i svijetu te u međunarodnoj stručnoj javnosti.
"Ali prije svega vrednovane su vaše osobine kao znanstvenika koje su vas i dovele do ovih iznimnih postignuća, a to su prije svega znanje, talent, rad, upornost, strpljivost, odricanje, inovativnost, sklonost otkrivanju te pasioniranost za ono što radite", rekao je predsjednik Sabora. Istaknuo je kako danas živimo u vremenu kada se čini da su te kvalitete podcijenjene te da javnim prostorom dominira prikazivanje uspjeha bez puno rada, truda i muke ali, ocijenio je Jandroković, zapravo je baš suprotno, a poziv znanstvenika jasno pokazuje da bez tih kvaliteta nema uspjeha, ne samo pojedinca već i napretka čitavoga društva.
Citirao je riječi velikana znanosti Nikole Tesle kako "Čovjek od znanosti ne cilja na izravan rezultat odmah. On ne očekuje da će njegove napredne ideje biti odmah spremno prihvaćene. Njegov rad je kao sađenje - za budućnost. Njegova dužnost je da postavi temelje za one koji će doći i pokaže put. On živi i radi i nada se.”
506 milijuna proračunskih kuna više za znanost i obrazovanje u 2019.
Kako je rekao Jandroković, gotovo svaki segment života suvremenoga čovjeka oblikovan je znanstvenim i tehnološkim napretkom, a znanost je nezaobilazni čimbenik u razvoju svake suvremene države i njezinu društvenom i gospodarskom napretku i blagostanju, pa tako i Hrvatske koja je, istaknuo je, uvijek bila zemlja istaknutih znanstvenika i izumitelja na raznim znanstvenim područjima, a to je i danas.
Podsjetio je kako je prošle godine u riječima zahvale u ime nagrađenih professor emeritus Branimir Šverko istaknuo da Hrvatska treba izdvajati više novca za znanost i obrazovanje, te izrazio posebno zadovoljstvo što je u Hrvatskome saboru prije nešto više od tjedan dana usvojen državni proračun za 2019. koji je, u odnosu na prošlu godinu, za znanost i obrazovanje veći za 506 milijuna kuna, odnosno 3,7 posto. Jandroković vjeruje da će se "s tom obvezom nastaviti i u godinama koje slijede", a posebice je istaknuo da povećanje proračuna sadrži i dio koji se odnosi na pridruženo članstvo Hrvatske u najvećem istraživačkom laboratoriju na svijetu - CERN-u, a siguran je kako će suradnja s CERN-om pružiti nove mogućnosti za hrvatske znanstvenike i nastavnike, ali i za hrvatsku inovativnu industriju. Smatra i kako je jako važna popularizacija znanosti za što zaslužni također dobivaju Državne nagrade za znanost.
Nagrade za životno djelo, godišnje nagrade, nagrade za promidžbu znanosti i znanstvene novake
Nagradu za životno djelo u području prirodnih znanosti dobio je prof. dr. sc. Janko Herak, umirovljeni redoviti profesor Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Laureatkinja Nagrade za životno djelo u području tehničkih znanosti je prof. dr. sc. Helena Jasna Mencer, profesorica emerita Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Za područje biomedicine i zdravstva Nagrada za životno djelo pripala je dr. sc. Veri Garaj-Vrhovac, umirovljenoj znanstvenoj savjetnici Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu. Laureat Nagrade za životno djelo u području biotehničkih znanosti je dr. sc. Josip Kovačević, umirovljeni znanstveni savjetnik Instituta za poljoprivredu u Osijeku.
Za područje društvenih znanosti Nagradu za životno djelo dobio je prof. dr. sc. Vjeran Katunarić, redoviti profesor u trajnom zvanju Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru. Redoviti profesor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Emilio Marin laureat je Nagrade za životno djelo u području humanističkih znanosti. Godišnje nagrade za znanost također su dodijeljene u svih šest područja znanosti, pa su tako te nagrade za područje prirodnih znanosti primili Dominik Cinčić, Igor Pažanin i Vernesa Smolčić, a za tehničke znanosti Bojan Baletić, Igor Kuzle i Bruno Zelić. Za područje biomedicine i zdravstva godišnje nagrade primili su Marko Samardžija i Relja Beck, za područje biotehničkih znanosti Zvonko Antunović, Blaženka Kos i Maja Molnar, za područje društvenih znanosti zajedno Davor Boban i Tihomir Cipek, Asmir Gračanin i Krešimir Petković, a za područje humanističkih znanosti Filip Grgić i Ivica Lučić.
Godišnju nagradu za popularizaciju i promidžbu znanosti primili su za područje tehničkih znanosti Sven Maričić, Tena Perišin Milica Lukić i Vera Blažević Krezić. Godišnjom nagradom za znanstvene novake nagrađeni su Davor Dragičević, Ivo Marinić-Kragić, Ilija Brizić, Igor Bogunović, Dario Novak i Marko Jurjako. U ime svih nagrađenih zahvalila je laureatkinja Državne nagrade za životno djelo dr. sc. Vera Garaj-Vrhovac koja je posvjedočila da joj nije pripala laka zadaća, ali kako je nedvojbeno da je svima nagrađenima zajedničko da su kroz godine rada unutar znanstvenih disciplina kojima pripadaju slijedili svoje snove, sazrijevali u razmišljanjima, usvajali i proširivali znanja i vještine te ostvarivali zacrtane ciljeve koji su, kroz svakodnevne aktivnosti, na specifičan način doveli do ovoga postignuća.
Smatra kako će se svi nagrađeni složiti s njezinim stajalištem da uspjeh nije došao slučajno nego je zahtijevao brojna odricanja i prilagođavanja različitim izazovima vremena i okolnostima koje im ponekad i nisu išle na ruku.Ipak, zaključila je, "postignuća nagrađenih dokaz su da je u malim državama moguća kvalitetna i svjetski prepoznatljiva znanost".
