Analiza lokalnih izbora ukazuje na niz zakonskih nedorečenosti

Zakon nije predvidio kako će izgledati izvješće o prikupljenim i utrošenim sredstvima za kampanju, a posebne račune na kojima bi se mogao kontrolirati prihod i odljev sredstava moraju, po zakonu, otvarati samo nezavisni kandidati, dok stranačke kandidate na to ništa ne obvezuje, rekla je potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Aleksandra Jozić Ileković.

Osvrnula se i na niz slučajeva ponavljanja izbora, najčešće zbog nevažećih listića. Preciznijim zakonskim definiranjem važećih listića, koje se sada prepušta na odlučivanje biračkim odborima, značajno bi se smanjio broj ponavljanja, a time bi se racionalizirali i troškovi.

U svrhu racionalizacije predložila je i raspravu o novom izbornom modelu po kojemu bi se automatski izabrao onaj kandidat koji dobije veći broj glasova, a ne, kao dosad, više od 50 posto, čime bi se također dokinuo znatan broj ponavljanja izbora.

Izdvojila je i teškoće oko nadziranja kršenja izborne šutnje lokalnih medija koje često nadziru lokalne vlasti, te nedostatak etičkog povjerenstva i etičkog kodeksa na lokalnim izborima za razliku od parlamentarnih.

Neprecizne su i zakonske odredbe oko rokova za predavanje kandidatura te postupanje u slučaju odustajanja od kandidature, rekla je potpredsjednica DIP-a. Iako Državno izborno povjerenstvo (DIP) protekle lokalne izbore ocjenjuje uspješnim, o uočenim zakonskim nedorečenostima potrebno je otvoriti širu raspravu kako bi ih se ispravilo do idućih izbora, zaključila je potpredsjednica DIP-a.

Za razliku od DIP-a, predsjednik Odbora za lokalnu i područnu samoupravu Hrvatskog sabora Zvonimir Mršić, koji je na proteklim izborima izabran za koprivničkog gradonačelnika, rekao je kako je ove izbore obilježio cijeli niz problema - od toga da su počeli prije nego što ih je Vlada raspisala do toga da nisu bile jasno definirane ovlasti izabranih kandidata.

I on je istaknuo nejasnu definiranost "važećeg listića" i "nevjerojatno diskrecijsko pravo biračkih odbora da odlučuju o važećim listićima i o ponavljanju izbora". "Predizborna promidžba bila je 12 dana kaosa u kojima je svatko mogao raditi što je htio i utrošiti novca koliko je htio", rekao je Mršić ocijenivši apsurdnim da stranke uopće ne moraju podnositi izvješća o troškovima kampanje. Potrošeno je barem 30 posto više novca nego što će to biti prikazano, ustvrdio je.

U vezi s izbornom šutnjom, rekao je kako se zakonske odredbe odnose samo na promižbu u dijelu elektroničkih medija dok su kao "siva zona" ostavljeni mobiteli, tiskovine i internet. Kao poseban problem naveo je i angažman državnih poduzeća u kampanji, poput Hrvatskih autocesta i Hrvatskih šuma te upotrebu državnih resursa u kampanji, od otvaranja gradilišta državnih cesta do korištenja službenih automobila i osiguranja.

"Razočaran sam ovim izborima i bit će jako loše ako se ne povede ozbiljna rasprava o ovim iskustvima i s tim u skladu ne potakne izmjena zakonodavstva", zaključio je Mršić.

Dvodnevnu konferenciju "Lokalni izbori 2009. - analiza izbornog procesa i rasprava o problemima u postizbornom razdoblju" organizirali su Europski dom Zagreb i Udruga gradova Republike Hrvatske.

Za sutra je predviđeno definiranje problema s kojim će se u postizbornom razdoblju susretati predstavnici tijela jedinica lokalne i područne samouprave, primjerice usklađivanje gradskih statuta i poslovnika, primopredaja vlasti i obnašanje dužnosti, raspolaganje gradskom imovinom i formiranje savjetodavnih tijela.

Konferencija se održava u sklopu projekta "Srijedom u Europi" koji financijski podupire nizozemsko veleposlanstvo.