Najspornijim u HUP-u smatraju to što direktor, sve dok se ne zaposli na drugom radnom mjestu, mora plaćati doprinose za obvezna osiguranja dok poduzeće ne bude likvidirano.HUP upozorava i kako su od 1. siječnja troškovi povećani, jer je izmjenama Zakona o doprinosima uvedena odredba prema kojoj direktori moraju plaćati doprinose na puno radno vrijeme.
Time su, kažu, stvoreni dodatni troškovi koji dosežu oko 2.000 kuna doprinosa mjesečno.U slučaju da je imovina društva veća od obaveza, navode poslodavci, provodi se dugotrajna likvidacija jer prestaje postojati pravna osoba pa je prije toga nužno da sva njena imovina i obaveze pravno prijeđu na neku fizičku osobu. Ističu kako to traje najmanje pola godine, a u praksi zapravo i godinu dana, što sve zajedno rezultira troškom od desetak tisuća kuna, a obuhvaća višekratnu objavu javnih poziva vjerovnicima, čak i u slučaju da je u knjigama evidentiran samo jedan, te podnošenje triju financijskih izvještaja u rangu završnog računa.
"Što je postupak likvidacije duži, naravno, i troškovi su veći", ističu iz HUP-a. Smatraju kako takvi nameti "nisu primjereni društvenoj klimi koja za cilj ima poticanje poduzetništva". Poslodavci smatraju da je to poseban problem za male i srednje poduzetnike, koji bi u trenutku poslovnog neuspjeha i zatvaranja svojih poduzeća trebali biti sposobni plaćati dodatne neopravdane i velike naknade, umjesto da im se postupak učini što bezbolnijim te ih se time potakne na nove poduzetničke pothvate.
HUP je, kako se navodi, početkom siječnja upozorio Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta da su odredbe
Zakona o trgovačkim društvima vezane uz likvidaciju poduzeća "vremenski i administrativno opterećujuće za poduzetnike" te predstavljaju dugotrajan i skup postupak.HUP je prijedlog izmjena zakona proslijedio ministru pravosuđa, a od Ministarstva gospodarstva zatražio njihovo uvrštenje u Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva za 2019. godinu.
