Summit EU-a: Jamstva za Irsku i potpora Barrosu za drugi mandat

Čelnici zemalja članica Europske unije trebali bi utvrditi konačan tekst jamstava i način na koji će ta jamstva postati pravno obvezujuća, što je tražila Irska da bi zauzvrat raspisala novi referendum o Lisabonskom ugovoru.

Čelnici EU-a postigli su na summitu u prosincu politički dogovor da se Irskoj zajamči da Lisabonski ugovor neće dovesti u pitanje njezinu vojnu neutralnost, fiskalnu autonomiju te njezino obiteljsko zakonodavstvo, koje zabranjuje pobačaj. Također je obećano da će svaka zemlja članica imati po jednog povjerenika u Europskoj komisiji.

Lisabonski ugovor predviđa da se od 2014. smanji broj europskih povjerenika. Irski birači su na referendumu u lipnju prošle godine odbacili Lisabonski ugovor. Takav rezultat referenduma pripisan je uspješnoj kampanji protivnika ugovora koji su tvrdili da će Irska prihvaćanjem toga ugovora izgubiti vojnu neutralnost, da će morati dopustiti pobačaj i izgubiti pravo da sama odlučuje o svojem poreznom sustavu.

Iako nijedna od tih tvrdnji nije točna, osim mogućnosti da bi Irska Lisabonskim ugovorom mogla u jednom razdoblju ostati bez svojeg povjerenika u Komisiji, irska je vlada tražila od ostalih članica čvrsta jamstva da se to neće dogoditi, kako bi imala opravdanje za raspisivanje novog referenduma.

Zemlje članice su pristale dati ta jamstva, uz uvjet da to ne otvara pitanje ponovne ratifikacije Lisabonskog ugovora. Irska traži da ta jamstva budu pravno obvezujuća. Obvezujući karakter može se ostvariti ratifikacijom u parlamentima zemalja članica, čime bi ta jamstva imala jednaku pravnu snagu kao i Ugovor.

Pravno obvezujuća je i "odluka Vijeća", kad je donesu čelnici zemalja članica, koja ne traži ratifikaciju u zemljama članicama. Budući da ponovna ratifikacija Lisabonskog ugovora ne dolazi u obzir, čelnici EU-a na summitu u prosincu su se suglasili da se ta jamstva uključe kao protokol pristupnom ugovoru s prvom sljedećem zemljom koja ulazi u EU, najvjerojatnije Hrvatskom, jer pristupni ugovori ionako moraju proći ratifikaciju u državama članicama.

Međutim, Velika Britanija, Poljska i Nizozemska sad izražavaju zabrinutost da bi ratificiranje irskog protokola u njihovim parlamentima moglo ponovno otvoriti raspravu o samom Lisabonskom ugovoru. Stoga te zemlje čine pritisak da ta jamstva postanu pravno obvezujuća kroz odluku Vijeća, a ne kroz ratifikaciju.

Po diplomatskim izvorima, tim zemljama se pridružila i Slovenija, koja se možda pribojava mogućnosti da bi u slučaju da se jamstva ratificiraju kao protokol hrvatskom pristupnom ugovoru izgubila važnu polugu za pritisak na Hrvatsku, s kojom ima granični prijepor. Irska vlada ističe da je u ovom trenutku može zadovoljiti odluka Vijeća, koja je također pravno obvezujuća, ali traži da se čelnici EU-a obvežu da će jamstva biti ratificirana kao protokol prvom sljedećem pristupnom ugovoru, nakon što Lisabonski ugovor stupi na snagu.

Na taj bi se način otklonili strahovi Velike Britanije i drugih zemalja koje ne žele ponovnu raspravu u svojim parlamentima o Lisabonskom ugovoru.

Sadašnji predsjednik Europske komisije Barroso jedini je kandidat za novog predsjednika. Čelnici EU-a trebali bi dati političku potporu njegovom ponovnom izboru, a službena odluka mogla bi uslijediti polovicom srpnja, ako dobije potporu novoizabranog Europskog parlamenta.