"Ovakav zakon neće ništa promijeniti ni za dužnike niti za vjerovnike, bit će potpuno nebitan i nevažan", ustvrdio je Kosor na konferenciji za novinare u Saboru iznoseći prijedloge za koje HSLS-a smatra da bi polučili bolji efekt. Nije pritom želio prejudicirati hoće li HSLS podržati novi zakon ako se ne uvaže njihovi prijedlozi.
Zakon se tiče četvrtine građana Hrvatske
Zakon se tiče preko 300.000 dužnika, a ako se uzmu u obzir članovi njihovih obitelji, gotovo četvrtine građana Hrvatske, zato je to jedan od najvažniji zakona u mandatu ove Vlade, istaknuo je Kosor. Napomenuo je da se HSLS ne zalaže za "kulturu neplaćanja dugova" ali u zakonu dužnici nisu ravnopravni prema "industriji naplate dugova".
HSLS pozitivnim drži uvođenje elektroničke komunikacije, fiksiranje troška provedbe, izbacivanje mjenica i čekova kao vjerodostojnih isprava, ukidanje fiducija, zabranu deložacija u zimskom razdoblju, proširenje kruga primanja izuzetih iz ovrhe i bolje informiranje dužnika."No sve ovo što je dobro ničim bitno neće utjecati na povrata dugova jer ovo su više manje kozmetičke promjene, a nama trebaju ozbiljne promjene", istaknuo je Kosor.
Dodao je kako se dvije trećine zakona odnose na način prodaje nekretnine ili pokretnine ili ulaska u posjed, iz čega se može zaključiti da predlagač polazi od toga da većina dužnika nije financijski sposobna podmiriti dugove, pa je budućnost naplate u pokretninama i nekretninama.
HSLS predlaže da se cijeli postupak ovrhe vrati na sud i da javni bilježnici više nemaju nikakvu ulogu u utjerivanju dugova. Kosor kaže da to neće pogoditi javnobilježničku branšu jer preko 90 posto svih bilježnika u ukupnom prometu ima manje od 10 posto prometa vezanog za ovrhe. Ukupan godišnji iznos naknada za bilježnike od oko 80 milijuna kuna, smatra, može se usmjeriti na suce i sudske savjetnike.
HSLS predlaže da se granica za zabranu ovrhe nekretnine podigne na 100.000 kuna u odnosu na predloženih 40.000 kuna, smanje odvjetničke tarife u dogovoru s Hrvatskom odvjetničkom komorom, šalju opomene dužnicima i uvedu velike kazne za krivotvorenje vjerodostojne isprave.
Treba uključiti i Ministarstvo financija
Kosor drži da u proces treba uključiti i Ministarstvo financija tako da propiše da iznos kamate ne može preći iznos glavnice, te da se promijeni redoslijed naplate, odnosno da se prvo otplaćuje glavnica, a zatim troškovi i kamate.Kad je riječ o Agencijama za naplatu potraživanja, dodao je, trebalo bi donijeti poseban zakon koji će regulirati način njihova rada, a promjenom
Zakona o obveznim odnosima propisati da se prodaja duga po diskontu prvo ponudi dužniku, pa tek onda agenciji.
"Ako ostane ovako, za 10 godina većina dospjelih dugova građana bit će u rukama 10 agencija za utjerivanje dugova, a dug građana veći je od duga države i jedinica lokalne samouprave", upozorio je Kosor. Zakon bi se, prema najavama, na Vladi trebao naći sredinom ožujka, a u Saboru biti izglasan do ljetne stanke.
