Sabor o zakonima o Državnom odvjetništvu i o USKOK-u
24.06.2009 12:34
ZAGREB, 24. lipanj 2009.Hina, Zastupnici u Hrvatskom saboru podržali su danas prijedloge zakona o Državnom odvjetništvu i o USKOK-u u smislu njihove veće neovisnosti premda su iz SDP-a pitali postoji li za to politička volja i u praksi, a iz HNS-a upozorili da često mijenjanje zakona, tri puta od 2001., doprinosi pravnoj nesigurnosti.
Po riječima državne tajnice u Ministarstvu pravosuđa Marine Dujmović Vuković, glavni razlog izmjena zakona o USKOK-u i Državnom odvjetništvu je novonastala situacija nakon izmjena Zakona o kaznenom postupku, kojim se ukida sudska, a uvodi državnoodvjetnička istraga. Državni odvjetnik, ili djelatnik USKOK-a, tim zakonom preuzima prava i dužnosti prikupljanja dokaza za optužnicu, što je do sada radio istražni sudac, kazala je.
Ingrid Antičević-Marinović (SDP) upozorava da se ti zakoni donose "navrat-nanos" jer će se primjenjivati već od 1. srpnja ove godine. Postavila je pitanje je li Državno odvjetništvo danas neovisno budući da je, kako navodi, premijer Ivo Sanader nekoliko puta isticao da će "izdati nalog" Državnom odvjetništvu za djelovanje. "Državno odvjetništvo i policija trebaju raditi po zakonu, a ne po nalogu", kaže.
"Jedno je donijeti zakon, a drugo je njegova primjena u praksi, što kod nas najčešće ne završava dobro", složio se i Željko Jovanović (SDP). Građani koji prijave ili novinari koji pišu o korupciji "dobiju po glavi", rekao je navodeći za primjer Dušana Miljuša, Hrvoja Appelta i druge te dodao kako se ravnatelja policije, koji se borio protiv korupcije, kako je rekao, "smjenjuje, ispričavam se, unaprjeđuje". Jovanoviću je također dvojbeno da "notorni sudac Lozina može postati uskočki sudac".
Ana Lovrin (HDZ) odgovorila im je da postoji politička volja da se vlasti uhvate u koštac s problemom korupcije i to kroz prevenciju, a potom i otkrivanje, progon i kažnjavanje počinitelja kaznenih djela korupcije. S tim u vezi, dodala je, ohrabruje činjenica da je od 2007. naovamo većina postupaka uglavnom iz područja srednje i visoke razine korupcije.
Vesna Pusić (HNS) je ocijenila lošim što u Hrvatskoj svega 11 posto građana ima povjerenja u institucije pravne države napominjući da se taj postotak u skandinavskim zemljama penje na 65 posto.