Direktiva je izglasana kvalificiranom većinom, 19 zemalja članica EU-a glasovalo je za, šest je bilo protiv, a tri suzdržane. Europski parlament je već ranije glasovao o direktivi i sada je preostala samo objava u službenom listu EU-a nakon čega zemlje članice imaju 24 mjeseca za prenošenje direktive u svoja nacionalna zakonodavstva.
Cilj novog zakona je prilagoditi europsko zakonodavstvo vremenu digitalne revolucije. Aktualni zakon o autorskim pravima datira od 2001., kad tehnološki divovi poput Googlea i Facebooka nisu imali toliki utjecaj na društvo kao danas.
Oko nove direktive vodila se rovovska bitka dvije i pol godine. Zagovornici reforme smatraju kako tehnološki divovi moraju preuzeti odgovornost i platiti autorima za sadržaj na kojem ostvaruje velike profite, dok protivnici smatraju da će se nova pravila samo prenijeti na štetu korisnika kojima će se cenzurirati postavljanje sadržaja. "Iznimno mi je drago što smo dogovorili uravnoteženi tekst, koji otvara brojne mogućnosti za europski kreativni sektor, koji će potaknuti i još bolje odraziti našu kulturnu raznolikost i druge zajedničke europske vrijednosti.
Također će biti dobar i za korisnike, čija će sloboda izražavanja na internetu biti učvršćena. Ovo je prekretnica u razvoju snažnog i funkcionalnog jedinstvenog digitalnog tržišta", izjavio je predsjedatelj Vijeća EU-a, rumunjski ministar za kulturu Valer Daniel Breaz.
Prijedlog direktive, koji je Komisija predstavila u rujnu 2016. godine, pokrenuo je jedan od najžešćih lobističkih ratova u povijesti EU-a kojem su snage odmjeravali na jednoj strani medijske kuće i umjetnička industrija, a na drugoj tehnodivovi i pobornici slobode interneta.
Velika bitka se vodila oko članaka 11 i 13 koji daju pravo medijskim izdavačima da monetiziraju svoje sadržaje na internetskim sajtovima poput Google Newsa, a također će moći lakše uočiti i pronalaziti kršenja autorskih prava na sajtovima poput YouTubea.
