SAD: Predstavnički dom Kongresa donio zakon o klimatskim promjenama
29.06.2009 08:10
WASHINGTON, 27. lipnja 2009.Hina, Duboko podijeljeni Predstavnički dom američkog Kongresa u petak je s tijesnom većinom glasova prihvatio zakon o klimatskim promjenama, koji dugoročno treba smanjiti ispuštanje stakleničkih plinova u SAD-u, najvećem svjetskom zagađivaču atmosfere koji troši 25 posto svjetske proizvodnje nafte, a polovicu struje osigurava iz termoelektrana na ugljen.
Zakon, koji je jedan od glavnih prioriteta Bijele kuće, izglasan je s 219 glasova za i 212 protiv, praktično bez podrške republikanskih kongresnika. Izglasavanju zakona prethodilo je višemjesečno pregovaranje, ulagivanje i 'zavrtanje ruku', tijekom kojeg su demokratski čelnici 'obrađivali' centrističke članove svog kluba zastupnika, nesklone prijedlogu zbog gospodarskih i političkih posljedica u njihovim izbornim jedinicama.
Zakon bi trebao smanjiti emisiju stakleničkih plinova u SAD-u za 17 posto do 2020. godine, te za 83 posto do 2050. godine, kroz tzv. "cap-and-trade" program kvota, prema kojem će tvrtke kupovati i prodavati kredite emisije plinova.
Zakon je ambiciozniji od prvotnog prijedloga Obamine administracije, gdje je bilo predviđeno smanjenje emisije za 14 posto do 2020., te za 80 posto do 2050. Među ostalim, zakon propisuje elektroenergetskim tvrtkama da veće količine energije nabavljaju iz obnovljivih izvora.
Zakon je izglasan u Predstavničkom domu, dan nakon što je predsjednik Barack Obama uputio hitan poziv za usvajanje zakona koji je jedan od ključnih testova njegove mlade administracije. "Sada je vrijeme da mi povedemo. Ne možemo strahovati od budućnosti, niti biti zarobljenici prošlosti", rekao je Obama.
Zakon će omogućiti preobrazbu američkog gospodarstva prema uporabi čiste energije i omogućiti stvaranje milijuna radnih mjesta, ustvrdio je Obama. Umjereni i konzervativni demokrati požalili su se u raspravi da primaju brojne pozive iz svojih izbornih jedinica u kojima se traži da glasuju protiv zakona, jer će njegove odredbe dodatno opteretiti gospodarstvo, usred najteže recesije.
Republikanci su isticali da će zakon imati teške posljedice za industrijsku bazu SAD-a, jer će industrije zagađivače prisiliti na preseljenje proizvodnje u zemlje s nižim standardima zaštite okoliša. Kongresni ured za proračun (CBO) i Agencija za zaštitu okoliša (EPA), izračunali su da će zakon povećati cijenu energije za prosječno kućanstvo za 175, odnosno 110 dolara godišnje.
Nakon izglasavanja u Predstavničkom domu, zakon čeka neizvjesna budućnost u Senatu čiji su demokratski čelnici odgodili predstavljanje svoje verzije zakona.
Predsjednica Predstavničkog doma Kongresa Nancy Pelosi ispunila je obećanje da će zakon biti prihvaćen prije Dana nezavisnosti 4. srpnja. Bivši američki potpredsjednik Al Gore, nagrađen Nobelom za mir zbog svog angažmana u borbi s klimatskim promjenama, na svojoj je web stranici objavio da zakon predstavlja "ključni prvi korak prema rješenju klimatske krize". "To je najvažniji energetski i ekološki zakon u povijesti SAD-a. On našu zemlju postavlja na novi put, koji je odvodi od uvozne nafte prema čistoj američkoj energiji", izjavio je demokratski kongresnik Ed Markey, jedan od pokrovitelja zakona.
Čelnik republikanske manjine John Boehner održao je jednosatni govor prije glasovanja u kojem je zakon nazvao "birokratskom noćnom morom" koja će dovesti do ukidanja radnih mjesta, srušiti cijene nekretnina i uvesti vladu u dijelove gospodarstva gdje joj nije mjesto.
