Naknada za pružanje sekundarne pravne pomoći koju pružaju odvjetnici za pojedine pravne radnje i pojedine vrste postupaka utvrđuje se bodovima čija je vrijednost za 2019. povećana s pet na sedam kuna, pri čemu je broj bodova ostao isti.
Ovisno o pravnoj radnji i vrsti postupaka, primjerice, parničnom ili ovršnom postupku ili postupku zaštite prava radnika pred poslodavcem vrijednost boda se kreće od 15 do 75 bodova. Odvjetnik za sastavljanje podnesaka ili za zastupanje na ročištu u parničnom postupku od države dobije naknadu od 50 bodova pa će ubuduće za te pravne radnje dobiti 350, umjesto dosadašnjih 250 kuna.
Naknade vještacima i tumačima nepromijenjene
Istom Uredbom utvrđuju se naknade za rad vještaka i naknade za rad tumača, ali one u 2019. ostaju na dosadašnjoj razini. Naknada za obavljeno vještačenje utvrđuje se također bodovima čija vrijednost iznosi 1,25 kuna. Vještak, primjerice, za procjenu štete na vozilu od države dobije od 170 do 300 bodova. Rad tumača, čije naknade također ostaju iste, utvrđuje se po normiranom retku od 50 znakova pri čemu država tumačima za prijevod sa stranog na hrvatski jezik i obrnuto plaća 2,60 kuna po retku, a prijevod znanstvenih, stručnih i tekstova s posebnim pismom (arapski, kineski, japanski) 4,40 kuna po retku i prijevod s jednoga stranog na drugi strani jezik 2,60 kuna po retku.
U obrazloženju usvojene uredbe, koje je predložilo Ministarstvo pravosuđa, navedeno je da je razlog povećanja vrijednosti boda za utvrđivanje naknade za rad odvjetnika s pet na sedam kuna potreba osiguranja pravilnog funkcioniranja sustava besplatne pravne pomoći.
Probleme uzrokovalo smanjenje odvjetnika koji pružaju besplatnu pravnu pomoć
Od uspostave sustava besplatne pravne pomoći 2009. odvjetnička struka prigovarala je da je visina nakade nedostatna, a u prethodnim godinama došlo je do smanjivanja broja odvjetnika koji se nalaze na popisima Hrvatske odvjetničke komore za pružanje sekundarne pravne pomoći što je uzrokovalo probleme uredima državne uprave u županijama, odnosno nadležnom upravnom tijelu Grada Zagreba prilikom određivanja odvjetnika korisnicima sekundarne pravne pomoći.
Prema Izvješću o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2018. godini koje je upućeno u saborsku proceduru prošle godine je u Hrvatskoj podneseno 6779 zahtjeva za ostvarivanje sekundarne pravne pomoći, a odobreno ih je 4638 zahtjeva
.Sekundarna pravna pomoć odnosi se na ostvarenje pravne zaštite u građanskim i upravnim sudskim postupcima te na oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka i oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi. U prošloj godini najčešće se odobravala u postupcima iz obiteljskih odnosa, u ukupno 1639 slučaja. U odnosu na oblike, sekundarna pravna pomoć u najvećem broju slučajeva odobrena je u vidu oslobođenja od plaćanja sudskih pristojbi (u 4275 slučaja).
Najviše korisnika sekundarne pravne pomoći imalo je prebivalište ili boravište u Zagrebu, no kad se promatra broj stanovnika u pojedinoj županiji i broj podnesenih zahtjeva za odobravanje sekundarne pravne pomoći najviše zahtjeva podneseno je na području ureda državne uprave u Požeško-slavonskoj županiji (28,19 zahtjeva na 10.000,00 stanovnika), a slijede Karlovačka županija (27,70 zahtjeva), Istarska (27,68 zahtjeva) i Brodsko-posavska (27,49 zahtjeva).
Važno osigurati besplatnu pravnu pomoć jer petina građana živi u riziku od siromaštva
Prema izvješću pučke pravobraniteljice za 2018. u Hrvatskoj čak petina stanovništva živi u riziku od siromaštva pa je od izuzetne važnosti osigurati kvalitetan i građanima dostupan sustav besplatne pravne pomoći putem kojeg mogu pravovremeno ostvariti i zaštiti svoja prava. Iako su proračunska izdvajanja za besplatnu pravnu pomoć u 2018. povećana i iznose 2,6 eura po stanovniku, još uvijek su nedostatna i iznimno niska u usporedbi s europskim prosjekom od 9 eura po stanovniku, navela je u izvješću pučka pravobraniteljica.
Bivši predsjednik Hrvatske odvjetničke komore rekao je Hini da će s povećanjem naknada vjerojatno biti veći interes odvjetnika za sudjelovanjem u pružanju sekundarne pravne pomoći, posebice mlađih jer broj odvjetnika raste za 30 mjesečno što je prevelika brojka u odnosu na ekonomsku snagu gospodarstva i kupovnu moć građana.
Svaki napredak je za pozdraviti i ide u cilju da građani dobiju pravnu zaštitu, ali i da odvjetnici imaju koliko toliko primjerenu naknadu, rekao je Travaš, zaključivši kako bi bilo najbolje kad ne bi imali potrebe za pružanjem besplatne pravne pomoć. Hrvatska odvjetnička komora po njegovim riječima, odvojeno od države već 25 godina pruža određenim kategorijama građana besplatnu pravnu pomoć te je u manje predmeta građanima dala više pravne pomoći.
