Ministarstva državne imovine i turizma su krajem prošlog tjedna predstavili prijedlog novog zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, a taj je prijedlog trenutno u javnom savjetovanju.
"HUP, kao socijalni partner Vlade, aktivno prati i dat će podršku zakonodavcu kroz stavove i prijedloge turističkog sektora s ciljem uvođenja reda u korištenje državne imovine i otklanjanja provedbenih nejasnoća", navodi se u današnjem priopćenju HUP-a.
Konačno rješavanje pitanja turističkog zemljišta poslodavci u turizmu dugo čekaju i HUP-Udruga ugostiteljstva i turizma je po tom pitanju u kontinuiranoj komunikaciji s nadležnim ministarstvima i Vladom, a kako bi se to pitanje riješilo na način koji će omogućiti nove investicije i daljnji razvoj turizma, kažu u HUP-u.
"Pozdravljamo donošenje novih zakonskih rješenja u smjeru rješavanja pitanja upravljanja turističkim zemljištem i otvaranja mogućnosti investiranja na tom zemljištu sukladno važećoj prostorno planskoj dokumentaciji. Naime, uslijed neadekvatnog zakona o turističkom zemljištu iz 2010. godine pravno-imovinski odnosi na turističkom zemljištu ostali su nejasni. Stoga se nisu dogodile brojne investicije poželjne za održavanje i povećanje konkurentnosti hrvatskog turizma, a za državu su izostali prihodi od korištenja zemljišta kao i svi oni posljedični prihodi koji se generiraju iz ulaganja, poput PDV-a, poreza i doprinosa na plaće radnika u građevinskom i ugostiteljskom sektoru, poreza na dobit i drugih", ističe u priopćenju glavni direktor HUP-a Davor Majetić.
Stoga je, kažu u HUP-u, "donošenje ovoga zakona i postavljanje kvalitetnog pravnog okvira za korištenje i upravljanje neprocijenjenim građevinskim zemljištem zajednički interes i važna inicijativa Vlade od koje se očekuju pozitivni učinci u valorizaciji državne imovine i gospodarskom razvoju RH".
Prijedlog novog zakona o neprocijenjenom zemljištu u javnom je savjetovanju do sredine srpnja, a na jesen bi išao u dva saborska čitanja. Tim se zakonskim prijedlogom ponajprije rješava problem turističkog zemljišta koje u pretvorbi i privatizaciji nije bilo procijenjeno.
Naime, u pretvorbi i privatizaciji u pravilu nije bilo procjenjivano zemljište na kojem su bili izgrađeni hoteli i drugi objekti pa su tako ti objekti u tim procesima postali vlasništvo trgovačkih društava, dok je zemljište ispod i oko tih objekata postalo vlasništvo države ili lokalnih jedinica.
Prema zakonu iz 2010. godine turističko zemljište u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i zemljište u kampovima u vlasništvu države se prodavalo ili davalo u koncesiju. No, prijedlogom novog zakona to se zemljište više ne bi davalo u koncesiju nego u zakup i tvrtke bi postali zakupci tog zemljišta, a u svakom trenutku bi mogli i otkupiti to zemljište.
Prema prijedlogu, tvrtke bi za turističko zemljište u vlasništvu lokalnih jedinica plaćale zakup od šest do 10 kuna po metru četvornom.
Kada je riječ o kampovima, vlasnik neprocijenjenog zemljišta bila bi država, kojoj bi trgovačka društva plaćala zakupninu od 12 kuna po kvadratnom metru godišnje.
Pritom bi kampovi na otocima imali 10 posto popusta na iznos zakupnine, kampovi s četiri zvjezdice pet posto, a oni s pet zvjezdica dodatnih pet posto popusta.
Zakon i u slučaju turističkog zemljišta i u slučaju kampova tvrtkama daje mogućnost da u bilo kojem trenutku od lokalnih jedinica odnosno od države (u slučaju kampova) zatraže prodaju tog zemljišta, i to po procijenjenoj vrijednosti koju utvrđuje ovlašteni sudski vještak.
