Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > Novosti > Izbrana novost
 
        - +   *  

Novosti

9.7.2019

Grabar-Kitarović sa švicarskim predsjednikom razgovarala o ukidanju radnih dozvola za hrvatske radnike

Izvor: HINA

BERN, 8. srpnja 2019. (Hina) - Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u ponedjeljak se u sklopu dvodnevnog posjeta Švicarskoj susrela s predsjednikom te države Uelijem Mauererom s kojim se usuglasila kako će raditi na izjednačavanju statusa hrvatskih radnika u Švicarskoj s ostalim državljanima zemalja članica Europske unije. 

Švicarska ima Sporazum o slobodnom kretanju ljudi od 1. lipnja 2002. potpisan s tadašnjih 15 zemalja EU-a, a koji se svakim proširenjem izmjenjuje protokolom. 

Ta je zemlje tako imala obavezu potpisati taj protokol kada se Hrvatska pridružila EU-u 2013., no odbila je to učiniti nakon referenduma 2014. na kojem su Švicarci glasali za uvođenje kvota radnicima iz Europske unije.

Bern je konačno u prosincu 2016. donio odluku o ratifikaciji Protokola III kojim se sporazum o slobodi kretanja između Švicarske i Europske unije proširio i na hrvatske državljane, a stupio je na snagu 1. siječnja 2017.

"Ono što smo predložili, s obzirom da je Švicarska uvela i prijelazno razdoblje 2+3+3+2 godine, jest da se tri i pol godine koliko je trajala ratifikacija Protokola III (od ulaska Hrvatske u EU) uračunaju i oduzmu od tog razdoblja", rekla je Grabar-Kitarović nakon susreta s Maurerom u Bernu u kojem boravi u sklopu svog dvodnevnog posjeta Švicarskoj. 

Predsjednica je istaknula da, kad bi se uračunala sva prijelazna razdoblja, tek bi 2027. bilo omogućeno hrvatskim državljanima da nesmetano rade u Švicarskoj. No, osim smanjenja tog roka za tri i pol godine, može se odustati i od novog produženja. 

"Kao što je sam predsjednik rekao, hrvatski iseljenici iznimno se dobro integriraju u švicarsko društvo. Nema nikakvih problema i oni ne izazivaju one osjećaje koje poneki švicarski građani imaju prema imigraciji", rekla je predsjednica.

Naime, švicarski građani na referendumu u veljači 2014. su s 50,3 posto odlučili podržati restrikciju imigracije. Inozemni državljani trenutno čine 25 posto stanovništva te zemlje. Hrvati čine 2,2 posto njezinog stanovništva, s oko 31 tisuća građana. Ako se tome pribroje i stanovnici s dvojnim državljanstvom, ta brojka raste na između 70 i 80 tisuća. 

"Iako je moja demografska politika poznata, da želim da ljudi ostaju u Hrvatskoj i da se u nju vraćaju, kao predsjednica moram zastupati jednakost svih državljana. Uostalom, mobilnost je dobra - ja se nadam da će se ljudi koji ovdje žive vraćati u Hrvatsku i prenositi znanja i iskustva iz ovog uređenog društva", kazala je Grabar-Kitarović. 

Sam Maurer, koji nema ovlasti samostalno donositi odluke o imigraciji, obećao je skori posjet Hrvatskoj na kojem će se ponovno razgovarati o pitanju jednakopravnosti hrvatskih radnika. Mandat švicarskog predsjednika traje godinu dana, a tijekom svog mandata se smatra "prvim među jednakima".

Za razliku od drugih država, u Švicarskoj na čelu države nikad nije pojedinac. Državu zajednički vodi Federalno vijeće, sedmeročlano tijelo koje imenuje dvodomni parlament. Maurer je najdugovječniji član Vijeća, u njemu je od 2009., a predsjednik je već bio 2013. godine. Dolazi iz konzervativne stranke koja je i sama dio popularnosti izgradila na protivljenju imigraciji.

No u ponedjeljak je istaknuo kako u Švicarskoj postoje velike simpatije prema Hrvatskoj. Rekao je i kako će Hrvatska Švicarsku moći podržati tijekom svog predsjedanja Europskom unijom u prvoj polovici iduće godine jer Bern još uvijek nije zaključio Sporazum o institucionalnom okviru, zbog čega će "zamoliti Zagreb za pomoć".

Time je ugrožen i švicarski financijski doprinos namijenjen smanjenju gospodarskih i socijalnih razlika u određenim državama članicama. "Obzirom da dio država članica EU-a ne želi priznati ekvivalente švicarskih burzi na europskom tržištu ne može se potpisati okvirni sporazum o suradnji, što Švicarska postavlja kao preduvjet za odobrenje druge tranše pomoći državama članicama, kao što je Hrvatska, kojima je kohezija i dalje iznimno bitna", rekla je Grabar-Kitarović. 

"Nama je ta pomoć važna jer je Švicarska dosad ulagala u razminiranje u Hrvatskoj, posebno šumskog područja, ali i u rehabilitaciju žrtava nagaznih mina, kao i u neka druga područja koja su iznimno bitna za razvoj hrvatske države". 

Dvoje predsjednika razgovaralo je i o jačanju gospodarske suradnje, kao i o obrazovanju, turizmu i transferu znanja. Robna razmjena između dvije države prošle je godine iznosila 352 milijuna eura, a Hrvatska je 2018. zabilježila rast izvoza u Švicarsku od 14 posto u odnosu na godinu prije.

Raste i broj noćenja švicarskih turista u RH, 2018. ih je bilo 276 tisuća, 5 posto više nego 2017. godine. Grabar-Kitarović se poslije susreta s Mauerom sastala i s predsjednicom švicarskog parlamenta Marinom Guscetti Corrobio, a u poslijepodnevnim satima će se se susresti s voditeljima Hrvatske katoličke misije, iseljeništvom i hrvatskim udrugama u Švicarskoj. 

Drugog dana posjeta boravit će u Zuerichu gdje će posjetiti Tehnološko sveučilište (ETH) i susresti se s hrvatskim profesorima, istraživačima i studentima.Na Europskom institutu Sveučilišta u Zuerichu održat će predavanje na temu „Europa -  izazovi u sve kompleksnijem svijetu“, a posjet Švicarskoj završit će susretom s predstavnicima švicarskog poslovnog sektora i Gospodarske komore Švicarske – srednja Europa.  

Arhiva

Aktualne novosti

Izvor

HINA

IUS Software

Ministarstvo pravosuđa

RSS Izvori

VLADA Republike Hrvatske

2019

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2018

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite