Vezani obrti su oni za čije se obavljanje, osim općih uvjeta, traži ispit o stručnoj osposobljenosti, odgovarajuća srednja stručna sprema ili majstorski ispit. Prema Vladinom prijedlogu, nakon završenog naukovanja u sklopu završnog rada bi se polagao naučnički ispit, kojim se provjeravaju i dokazuju kompetencije te se ostvaruje vrednovanje obrazovanja i vještina, rekao je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat.
Napominje kako pomoćnički ispit postaje naučnički ispit i dio završnog rada koji se sastoji od provjere praktičnih znanja i vještina pred stručnim povjerenstvom u koje su uz nastavnike uključeni i majstori. Predlaže se i program edukacije mentora u gospodarstvu na temelju kojeg će se ojačati kapacitet gospodarskih subjekata, a omogućuje se i odgovarajuća deregulacija vezanih obrta, odnosno osobama koje imaju odgovarajuće srednje strukovno obrazovanje omogućava se registracija vezanog obrta bez obveze polaganja majstorskog ispita, ako imaju najmanje 15 godina radnog iskustva. Time se, pojasnio je Horvat, liberalizira pristup tržištu, odgovarajuće vrednuje stečeno radno iskustvo i stimulira osnivanje obrta.
Zakonom se također planira ukidanje cijene obrtnice, ukidanje cijene odobrenja za obavljanje domaće radinosti i sporednog zanimanja, ukidanje pravilnika o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrt te produljenje ukupnog trajanja sezonskog obrta sa šest na devet mjeseci kao dio ili doprinos administrativnog rasterećenju obrtnika.
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak je kazala kako se uspjelo uskladiti prijedlog Zakona o obrtu sa Zakonom o obrazovanju i Zakonom o strukovnom obrazovanju. Kada se govori o naučničkom ispitu koji sad postaje dio završnog ispita, kako je rekla, to je i dalje u ingerenciji škole, ali moraju biti uključeni poslodavci. "Mislim da stvarno radimo na programu Vlade da se srednje strukovno obrazovanje puno više približi potrebama tržišta i da omogućava stjecanje praktičnih vještina koje onda omogućavaju i neposredni rad i zapošljavanje nakon završetka obrazovanja", rekla je Divjak.
Nacionalnim pčelarskim programom pčelarima na raspolaganju 44,5 milijuna kuna
Vlada je u četvrtak usvojila i Nacionalni pčelarski program za razdoblje od 2020. do 2022., a kako je kazala ministrica poljoprivrede Marija Vučković, program je vrijedan 44,5 milijuna kuna, od čega se 50 posto financira iz Europskog poljoprivrednog i jamstvenog fonda, a 50 posto iz državnog proračuna. Godišnja vrijednost programa za potrebe pčelara i pčelarskog sektora, kako je navela, biti će 14,8 milijuna kuna. Programom obuhvaća osam mjera - tehnička pomoć pčelarima i organizacijama pčelara, suzbijanje štetnika i bolesti pčela, naročito varooze, racionalizacija troškova seljenja pčela, suradnju s laboratorijima, suradnju sa specijaliziranim tijelima za provedbu programa primijenjenih istraživanja u području pčelarstva i pčelarskih proizvoda, praćenje tržišta i poboljšanje kvalitete proizvoda s ciljem iskorištavanja potencijala proizvoda na tržištu i obnavljanje pčelinjeg fonda.
Prema podacima iz Evidencije pčelara i pčelinjaka, Hrvatska ima više od osam tisuća pčelara i preko 415.000 proizvodnih pčelinjih zajednica, a godišnja proizvodnja meda i drugih pčelinjih proizvoda je veća od 8.000 tona. Prosječna godišnja potrošnja meda po stanovniku iznosi dva kilograma.
