Klub nacionalnih manjina zadovoljan je što su potporu dobili operativni programi za nacionalne manjine iako se, kaže Vladimir Bilek, pregovaralo do zadnjeg trena. Furio Radin zadovoljan što se za njegovu talijansku zajednicu pojavila "izgubljena stavka", a radi se o srednjoj školi iz Buja te što su ostala sredstva i za izdavačku tvrtku Edit.
Branko Hrg (HDS/HSLS/HDSSB) nabraja i ostale pozitivne učinke Vladine politike, porezno rasterećenje od 9 milijardi kuna, veliko povećanje broja studentskih stipendija, povećanje izravnih potpora u poljoprivredi itd. Rashodovna strana proračuna utječe na standard građana, a njima izravno odlazi oko 51, 5 milijardi kuna, ističe Kažimir Varda (Klub Milana Bandića), zadovoljan što je proračun potpuno uravnotežen.
Milorad Pupovac (SDSS) zadovoljan je što proračun vodi računa o institucijama pravobranitelja, poziva da se poradi na programima obnove infrastrukture i stvaranja uvjeta za razvoj poljoprivrede i turizma na ruralnim područjima na kojima žive pripadnici nacionalnih manjina.
Božica Makar (HNS) kaže da ohrabruje podatak o izvozu roba i usluga gdje se planira povećanje na 2,6 posto udjela u BDP-u što bi trebalo doprinijeti oživljavanju proizvodnje, a hvali i podatak o stanju na tržištu rada.Oporba je međutim puno kritičnija.
Evidentno je da opada zamah rasta BDP-a, nije se ostvarilo očekivanje da će Vlada obuzdati rashode, a najviše se "grinta" na plaće javne uprave, kažu Tomislav Panenić i Ante Pranić (Klub Nezavisne liste mladih).
Tomislav Žagar (Klub HSU-a, SNAGA-e, nezavisnih zastupnika i Nove politike) ocijenio je da je proračun "okrugao i bucmast" i da mu treba pomalo vježbe i vitalnosti obzirom na izazove koji nas čekaju u budućnosti. Imamo rast uvoza i slabljenje domaće proizvodnje uz nedovoljnu domaću produktivnosti i nedostatak radne snage, kazao je dodavši da bi se za održiv proračun potrebno provesti reforme.
Davor Vlaović (Klub HSS-a i Demokrata) traži da se više sredstva izdvoji za obnovu školskih objekata, poljoprivredu, drvnu industriju, vatrogastvo...Hrvatska se ponovno zadužuje, što dugoročno "ne valja", kaže Hrvoje Zekanović (Hrast) pa navodi kako ukupan hrvatski dug iznosi 298 milijardi kuna, a 2016. iznosio je 274 milijuna.
Ministar financija Zdravko Marić pojasnio je da kako Hrvatska najvećim dijelom izdaje obveznice kako bi refinancirala i otplatila obveznice i dugove iz nekih prijašnjih razdoblja. "Hrvatska je u šestom mjesecu izdala obveznicu od 1,5 milijarde eura uz kamatu od 1,132 i tim novcem će se sutra otplatiti obveznica od 1,5 milijarde dolara na koju smo deset godina plaćali 6, 75 posto i na tome ćemo uštedjeti 500 milijuna kuna godišnje", rekao je Marić. Za pojedinačnu raspravu o proračunu prijavilo se 34 zastupnika.
