Sutkinja ESLJP-a Turković o povredama učinkovitosti u kaznenim postupcima
06.12.2019 07:30
OPATIJA, 5. prosinca 2019. (Hina) - Sutkinja Europskog suda za ljudska prava iz Hrvatske Ksenija Turković rekla je u četvrtak na savjetovanju Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu u Opatiji kako su na tom sudu do kraja 2018. bile 22 presude zbog povrede učinkovitosti istrage, što je oko pet posto svih presuda tog suda vezanih za Hrvatsku.
Povrede članaka Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda vezane uz učinkovitost istrage među češćim su slučajevima iz Hrvatske o kojima se odlučivalo na Europskom sudu za ljudska prava, istaknuto je na otvorenju 32. redovitog savjetovanja Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu.
Ovogodišnje savjetovanje "Jačanje učinkovitosti kaznenog postupka primjenom standarda Europskog suda za ljudska prava" okupilo je znanstvenike, predstavnike Državnog odvjetništva, suce i odvjetnike koji se bave kaznenim pravom te predstavnike drugih visokih pravosudnih institucija u Hrvatskoj i Europi. U uvodnom dijelu skupa predsjednica tog udruženja Zlata Đurđević je rekla da su na Europskom sudu za ljudska prava do kraja 2018. utvrđene 22 povrede učinkovitosti istrage vezane uz prijavljene predmete iz Hrvatske. Tu je više predmeta vezanih uz ratne zločine nad civilima te predmeta iz drugih područja, dodala je.
Sutkinja Europskog suda za ljudska prava iz Hrvatske Ksenija Turković istaknula je u uvodnom izlaganju da te 22 povrede učinkovitosti čine oko pet posto donesenih presuda za Hrvatsku u kojima je pronađena povreda, što, ocijenila je, nije zanemariv postotak. Turković je rekla da se po brojnosti donekle izdvaja ta grupacija povreda s obzirom na to da predmeti iz Hrvatske na tom sudu nemaju dominantu grupu, nego je riječ o vrlo raznolikim predmetima. Ocijenila je da je jedan od razloga njihove brojnosti u tome što Hrvatska nema vlastiti mehanizam za rješavanje pitanja povreda učinkovitosti istrage pa svi takvi predmeti dolaze odmah na Europski sud za ljudska prava. Istaknula je kako se nada da će se uskoro pronaći rješenje za takvo rješenje u Hrvatskoj, a Ustavni sud, dodala je, još od 2014. godine razmatra pitanja vezana uz učinkovitosti istrage.
Sutkinja tog suda Ivana Jelić iz Crne Gore govorila je o slučajevima policijskog nasilja na tom sudu. Istaknula je kako nije riječ samo o hrvatskome, crnogorskome ili regionalnom problemu, dodajući da je to univerzalni problem i da na taj sud stiže mnogo predmeta vezanih uz policijsko nasilje, a on, kako je rekla, ima nultu toleranciju na kršenje prava tog tipa.U procjeni je li počinjeno policijsko nasilje važno je da je zlostavljanje obavljeno s namjerom, poput dugotrajnoga prisilnog sjedenja na stolcu ili uskraćivanja sna. Pri procjeni je li počinjeno mučenje bitan je subjektivni ocjećaj, a to je razina pretrpljene patnje ili boli, rekla je, dodajući da svaka primjena sile ne može biti ocijenjena kao prekoračenje, nego samo ona koja prelazi stupanj nužnosti.
Nazočne su pozdravili i zamjenica glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske Andrea Šurina Marton, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Juro Martinović i zamjenica predsjednika Ustavnog suda Snježana Bagić. Savjetovanje završava 7. prosinca.
