Državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Marić uvodno je kazao da su u prvom polugodištu proračunski prihodi ostvareni za 8,6 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani. U strukturi prihoda najveća smanjenja bilježe porezni prihodi (smanjenje od 15,7 posto). Što se proračunskih rashoda tiče, oni su, pak, u odnosu na prvih šest mjeseci 2008. veći za 4,3 milijarde kuna.
Navedeno povećanje, ustvrdio je Marić, rezultat je većih izdvajanja za mirovine, plaće, zdravstvo i socijalne naknade. Upravo je takvo izvršenje rashoda, naglasio je, bilo polazište za izradu čak triju ovogodišnjih rebalansa te uvođenja dodatnih mjera, među kojima je i tzv.
krizni porez. Marić je naglasio da su glavni uzroci proračunskog manjka negativni makroekonomski pokazatelji - u prvom tromjesečju BDP je u minusu od 6,7 posto, da bi se to u drugom tromjesečju smanjilo na 6,4 posto. Najveće smanjenje ostvarili su prihodi od PDV-a (za 16 posto), poreza na dobit (za 14,8 posto), poreza na dohodak (za 23 posto), trošarina (za 18 posto), industrijska proizvodnja pala je za 10 posto, promet u trgovinama na malo za 15 posto, izvoz roba i usluga za 20,9 posto, a uvoz za 14,2 posto, inflacija je iznosila 3,3 posto. Za 11,2 posto porastao je broj nezaposlenih, koji je u lipnju ove godine u odnosu na lipanj prošle bilo više za 24.857.
U raspravi su sudjelovali samo klubovi HDZ-a i SDP-a, koji su se složili o tome da su navedeni negativni makroekonomski pokazatelji uzrokovali pad proračunskih prihoda, ali i iznijeli potpuno oprečna stajališta o tome poduzima li Vlada odgovarajuće i pravovremene poteze na suzbijanju posljedica krize. "Vlada ne vodi računa o građanima, kako im svakodnevni život učiniti podnošljivijim, već vodi računa samo o sebi", poručila je Nadica Jelaš (SDP), prozivajući Vladu da jedino što čini to je povećavanje postojećih i uvođenje novih poreza. "U uvjetima smanjene gospodarske aktivnosti to nije gašenje požara, nego dolijevanje ulja na vatru", kazala je SDP-ova zastupnica. Davor Hruška (HDZ), pak, ističe da je Vlada bila primorana na nepopularne mjere, poput uvođenja kriznog poreza, te da je njima osigurala stabilnost proračuna, a time i isplatu plaća, mirovina i naknada. Svjestan je, kaže, da nitko ne može biti zadovoljan negativnim makroekonomskim pokazateljima, ali i ocjenjuje da smanjenje gospodarskog pada u drugom tromjesečju (s 6,7 na 6,4 posto) svjedoči o "boljim danima". "To nam daje za pravo da promišljamo da kriza stagnira, da su pred nama bolja vremena i da s drugačijom slikom možemo gledati na iduću godinu", rekao je Hruška.
Zastupnici su u kratkoj raspravi podržali predloženo potvrđivanje sedam sporazuma o financijskoj pomoći Europske zajednice za programe prekogranične suradnje, u okviru druge komponente predpristupnog programa IPA.
