EK: RH se približava završetku pregovora, traži se jača borba protiv korupcije

Riječ je o dokumentu u kojem se daje cjelovit prikaz napretka koji su proteklih godinu dana ostvarile svaka od zemalja kandidata i potencijalnih kandidata. U nacrtu se kaže da Hrvatska "približava završnoj fazi" pregovora, koji bi se "mogli zaključiti sljedeće godine, ako Hrvatska na vrijeme ispuni otvorena mjerila". Prema nacrtu dokumenta, Hrvatska je postigla napredak u gotovo svim poglavljima. "Hrvatska je nastavila napredovati u ključnim političkim reformama", kaže se u nacrtu dokumenta.

Od izazova koji stoje pred Hrvatskom, Komisija navodi da će se morati ubrzati reforme u pravosuđu i temeljnim pravima, posebice u pogledu neovisnosti i učinkovitosti pravosuđa, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, manjinskih prava, uključujući povratak izbjeglica i suđenja za ratne zločine. U području borbe protiv korupcije bilježi se određeni napredak. Komisija u svom izvješću kaže da je poboljšan zakonski okvir za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, navodeći da sada osobe koje su optužene za organizirani kriminal moraju dokazati podrijetlo svoje imovine. Komisija je navela i protukorupcijske akcije Indeks i Maestro 2.

Unatoč tim pomacima, Bruxelles smatra da je korupcija vrlo raširena, da je premali broj presuda i da politika utječe na istrage u slučajevima korupcije na visokoj razini. "Korupcija je i dalje raširena u mnogim područjima. Premda je broj istraženih slučajeva korupcije povećan, ima mali broj presuda u tim predmetima", kaže se u tekstu i dodaje da je bilo i "ograničenih istraga o korupciji na visokoj razini, ali je procesuiranje tih slučajeva otežano zbog političkog utjecaja". Komisija traži veći napredak u sprečavanju sukoba interesa, veća transparentnost u javnoj upravi i u financiranju političkih stranaka.

Komisija ističe se da je Hrvatska smanjila broj zaostalih sudskih predmeta, iako on i dalje ostaje prevelik. Traži se transparentnost u postupku imenovanja sudaca i tužitelja. Komisija navodi da posebnu pozornost treba posvetiti reformi javne uprave. Hrvatsku se u dokumentu poziva da riješi pitanje pristupa haaškog suda dokumentima, zbog čega neke zemlje imaju rezerve prema otvaranju pregovora u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava.

"Hrvatska vlada treba poduzeti sve potrebne korake kako bi se riješilo pitanje pristupa haaškog suda važnim dokumentima", kaže se u nacrtu dokumenta. Komisija također upozorava na problem, do kojeg dovode nacionalna zakonodavstva u zemljama regije, koja zabranjuju izručivanje svojih državljana drugoj državi. Te se odredbe sve češće koriste za izbjegavanje kazni za organizirani kriminal ili ratne zločine. U dokumentu se spominje slučaj kada je Hrvatski sabor ukinuo imunitet jednom zastupniku tek nakon što mu je izrečena prvostupanjska presuda, što je on iskoristio za bijeg. Riječ je o slučaju Branimira Glavaša, čije se ime ne navodi u samom dokumentu.

Na političkom planu, Komisija navodi da je hrvatska Vlada ostala stabilna i nakon odlaska Ive Sanadera i dolaska Jadranke Kosor za premijerku.

U nacrtu strategije proširenja osuđuje se i slovenska blokada hrvatskih pristupnih pregovora, koja je trajala skoro godinu dana. "Bilateralna pitanja, uključujući granična pitanja, sve više utječu na proces proširenja. Granično pitanje između Hrvatske i Slovenije zadržalo je pristupne pregovore s Hrvatskom, sprječavajući potrebni konsenzus u EU-u na pristupnim konferencijama. Takva pitanja trebale bi riješiti uključene strane i ne bi trebala blokirati pristupni proces", stoji u nacrtu dokumenta.

Komisija će uz izviješće o napretku usvojiti višegodišnji financijski okvir za kandidate i potencijalne kandidate za razdoblje 2009.-2012. s naznakama koliko bi svaka od tih zemalja mogla dobiti u predstojeće tri godine. Komisija navodi da "priprema financijski paket za pristupanje Hrvatske".