Zakon o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke nije usklađen s
Ustavom, kazala je profesorica financijskog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu Olivera Lončarić Horvat. Posebno spornim dijelom smatra način na koji je uređeno obračunavanje naplatnih stopa, jer nakon oporezivanja neki građani imaju primanja ispod najmanje obračunske razine od 3000 kuna.
"Suvremene države ne koriste posebne poreze nego probleme pokušava riješiti povećanjem stopa postojećih poreza", kazala je Lončarić Horvat. Osim toga, Zakon ne vodi računa o ukupnoj gospodarskoj snazi pojedinog građana, a na poreznu osnovicu ne utječu niti odbici za izdržavanje djeteta, invalida ili bračnog druga. Kao i njen kolega sa studija socijalnog rada Vlado Puljiz drži da te odredbe veliki dio građana dovode u neravnopravnu ulogu.
Profesor s Filozofskog fakulteta Žarko Puhovski smatra da Vlada posebne namete može donositi jedino u situaciji izvanrednog socijalnog stanja, što manjak u proračunu sigurno nije. Opravdano bi bilo da se oporezuju primanja iznad prosjeka, jer se u suprotnom ne pokazuje skrb za one koji su krizom najviše pogođeni, što bi, smatra Puhovski, trebao biti temelj socijalne države. Sve to ukazuje da je Zakon moralno i socijalno pogrešan, ustvrdio je Puhovski, priznavši da Ustav zakonodavcu ipak ostavlja široke ovlasti u poreznim pitanjima.
Ustavnopravni stručnjak Siniša Rodin pozvao je Ustavni sud da odlučujući o ovom Zakonu dokaže postojanje "opravdanog javnog interesa" za njegovo uvođenje, ali i da Vladi pruži priliku da novim proračunom popuni financijske nedostatke. Nakon toga Vlada i Sabor sami bi mogli odustati od kriznog poreza i građane rasteretiti nepotrebnih izdataka. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever ponovio je da su "haračem" najpogođeniji oni s najmanjim primanjima te da je novim nametima dodatno smanjena, ionako loša kupovna moć najvećeg dijela građana.
U Ustavnom sudu se doznaje da bi odluka o mogućoj neustavnosti kriznog poreza, čije je ukidanje do sada zatražilo više od 50 tisuća građana, ali i predsjednik Republike, mogla biti donesena do kraja godine.
