Šeks: ustavne promjene vezane uz EU ne uvjetovati drugim izmjenama
06.11.2009 08:14
ZAGREB, 5. studenog 2009.(Hina) Potpredsjednik Hrvatskoga sabora i predsjednik Odbora za Ustav Vladimir Šeks rekao je kako vjeruje da si nitko neće dopustiti da ustavne promjene nužne za zatvaranje pojedinih pregovaračkih poglavlja i pregovora uvjetuje prihvaćanjem drugih ustavnih promjena, nevezanih za ulazak Hrvatske u EU.
"Bilo bi korisno i razborito da se bar u tom dijelu izvrše promjene da bismo mogli otvarati i zatvarati pojedina pregovaračka poglavlja. O tome treba voditi računa i nitko si neće dopustiti da bi promjene koje se tiču zatvaranja poglavlja i pregovora uvjetovao prihvaćanjem izmjena drugih dijelova Ustava", rekao je Šeks na okruglom stolu o ustavnim promjenama, koji se danas održava na zagrebačkome Pravnom fakultetu.
Šeks je podsjetio da je za donošenje ustavnih promjena nužnih za završetak pregovora s EU-om potrebna dvotrećinska većina saborskih zastupnika. Podsjetio je i da je nakon rasprava o prijedlozima vlade i 52 oporbena zastupnika osnovana zajednička radna skupina koja bi trebala razriješiti razlike između dvaju prijedloga koji su, kako je rekao, identični u većini članaka, a razlikuju se tek u manjem dijelu rješenja.
"Za desetak dana radna će skupina podnijeti izvješće predstavnicima predlagatelja kako bi se pokušali usuglasiti. Ako se mogu usuglasiti, bit će dobro, ako ne, ići ćemo dalje", rekao je Šeks. Naglasio je, ipak, kako očekuje da će "političko usuglašavanje završiti sredinom studenoga" te da će Sabor tada pristupiti završnoj fazi ustavnih promjena. Profesor ustavnog prava i vanjski član Odbora za Ustav Branko Smerdel te sutkinja Ustavnog suda Jasna Omejec upozorili su da bi predloženo unošenje svih 22 nacionalnih manjina u Izvorišne osnove Ustava i tzv. dodatno pravo glasa značilo odustajanje od ustavnog koncepta autohtonosti manjina te od načela "jedan čovjek - jedan glas".
Omejec je upozorila da je posebno biračko pravo za pripadnike nacionalnih manjina teško provedivo uz uključivanje svih manjina, a vjeruje da bi se tako otvorilo pitanje "ustavnopravne naravi mandata manjinskih zastupnika". Upitala je treba li zastupnike izabrane po povlaštenome modelu smatrati samo političkim predstavnicima manjinskih skupina koji nemaju zastupnički, nego samo predstavnički mandat. Omejec misli da je njihova uloga bitno različita od zastupničke te da tako izabrani zastupnici ne bi trebali glasovati o povjerenju vladi. "Postoje li neki posebni razlozi zbog kojih bismo trebali pristati na to da Ustavom spriječimo odabir nekoga drugog modela koji bi bio svrsishodniji?" upitala je Omejec i podsjetila da u europskim zemljama ne postoji univerzalno rješenje predstavljenosti nacionalnih manjina.
I Smerdel je uvjeren da Sabor ne bi trebao dirati u Izvorišne osnove Ustava, nabrajati sve 22 manjine kao autohtone niti ukidati temeljno načelo "jedan čovjek - jedan glas". Smatra da bi Sabor trebao povećati mogućnost manjinskih zastupnika da utječu na zakonodavstvo koje se izravno odnosi na manjinska prava, ali i da bi ih, zbog bitno uže zastupničke osnove, trebalo isključiti iz odlučivanja o sastavljanju vlade.
