Malmstroem: cilj je izabrati vodeće dužnosnike u četvrtak navečer

"Činjenica je da još nema dogovora i ako bi se pokazalo da u četvrtak navečer nema odluke, onda je na predsjedništvu EU-a da procjeni situaciju i odluči hoće li nastaviti summit u petak, subotu ili nedjelju ili će sazvati novi summit, ali cilj je postići dogovor u četvrtak navečer", izjavila je ministrica Malmstroem na konferenciji za novinare nakon završetka prvog dana redovitog mjesečnog sastanka ministara vanjskih poslova.

Mogućnost odgode odluke prije toga spomenuo je i austrijski ministar vanjskih poslova Michael Spindelegger. "Ako ne dođe do dogovora, a sada se čine da je puno toga blokirano, onda ćemo morati nastaviti i u petak ili pak odgoditi cijelu stvar", rekao je Spindelegger. Izbor prvog stalnog predsjednika Europskog vijeća i visokog predstavnika za vanjsku politiku i sigurnost, dvije dužnosti koje uvodi Lisabonski ugovor, trenutačno je glavna briga europskih čelnika.

Švedsko predsjedništvo sazvalo je izvanredni summit za četvrtak, koji je isključivo posvećen izboru čelnih dužnosnika. Iako ta tema službeno nije na dnevnom redu sastanka ministara vanjskih poslova u ponedjeljak i utorak, o imenima i mogućim rješenjima zasigurno se raspravlja neformalno. Švedski premijer i predsjedatelj Europskog vijeća Fredrik Reinfeldt sazvao je izvanredni summit za četvrtak 19. studenoga u Bruxellesu, kada će čelnici EU-a za vrijeme radne večere pokušati postići dogovor o popunjavanju ključnih položaja. Reinfeldt vodi, uglavnom telefonom, teške pregovore sa svojim partnerima koji još nisu doveli do približavanja stajališta oko imena. Premijer Reinfeldt je rekao da mu je namjera doći na taj sastanak s po jednim kandidatom za svako od slobodnih mjesta. Ali to u ovom trenutku uopće nije sigurno pa se ne isključuje mogućnost da se na sastanku glasuje i da se tako završi izbor.

Lisabonski ugovor, koji će stupiti na snagu 1. prosinca, predviđa da se predsjednik Europskog vijeća i visoki predstavnik za vanjsku politiku biraju kvalificiranom većinom, ali izbor konsenzusom smatra se poželjnijom mogućnošću. Službeno nitko ne želi govoriti o imenima, ali je zato europski tisak prepun nagađanja.

Kao glavni kandidat za predsjednika Europskog vijeća i dalje se spominje belgijski premijer Herman van Rompuy. U igri su još i luksemburški i nizozemski premijeri Jean-Claude Juncker i Jan-Peter Balkenende te bivši britanski premijer Tony Blair. Još je nekoliko kandidata koji su, za razliku od ovih prvih, sami istaknuli svoju kandidaturu - bivša latvijska predsjednica Vaira Vike-Freiberga , bivši irski premijer John Bruton i estonski predsjednik Toomas Hendrik Ilves. Situacija oko izbora visokog predsjednika za vanjsku i sigurnosnu politiku još je manje jasna. Dugo vremena glavni favorit je bio britanski ministar vanjskih poslova David Miliband, ali on je rekao da ne želi to mjesto. Nakon odustajanja Milibanda porasli su izgledi bivšem talijanskom premijeru Massimu d'Alemi, kojemu pak nisu sklone bivše komunističke zemlje zbog njegove komunističke prošlosti. Kao mogući kandidat za to mjesto spominje se i bivši austrijski kancelar Alfred Gusenbauer.