"To u Vladi doživljavamo kao priznanje proračuna, jer se amandmanima nešto traži pa se mora predvidjeti i gdje će se skinuti. Očito su zastupnici razumjeli da se više nema gdje skinuti da se ne ošteti hrvatske građane i da je ovo uravnotežen proračun", poručila je premijerka sa saborske govornice. Najavila je da bi Vlada do kraja godine trebala s Inom potpisati sporazum o povratu duga te naftne kompanije prema državi.
"Najavljujem da smo na tragu sporazuma i uvjereni smo da će se taj dug vratiti do kraja godine, 28. ili 29. prosinca, i onda će biti puno lakše", rekla je. Najavila je i da bi Vlada do kraja idućeg tjedna trebala raspisati drugi krug privatizacije brodogradilišta, za koji vjeruje da će biti uspješan. Proračunom za 2010. Vlada planira prihode u iznosu 112,8 milijardi kuna, što je 1,5 posto više nego ove godine, a rashode u iznosu od 121,4 milijarde kuna, što je 904 milijuna kuna više nego 2009. Kosor je zastupnike izvijestila da je proračun rađen na projekciji blagog rasta BDP-a za 0,5 posto, te da su u skladu s tim i planirani 1,5 posto veći prihodi proračuna, u iznosu 112,8 milijardi kuna.
Dodala je da Vlada, u projekcijama za iduće trogodišnje razdoblje, predviđa da će rast BDP-a do kraja 2012. dosegnuti 3,5 posto, uz stabilnu inflaciju od 3 posto. Premijerka je ponovila kako će Vlada pomno pratiti kako se kreću proračunski prihodi, te se "usmjeravati prema eventualnoj mogućoj odluci o ukidanju kriznog poreza i prije kraja 2010.". Ponovila je i da je više od 87 posto proračuna unaprijed zadano, budući da su toliki izdaci za plaće, mirovine i brojna socijalna davanja, u koja uključuje, a na što se, upozorava, zaboravlja, i saniranje posljedica rata.
Rashodi za mirovine povećavaju za 582 milijuna kuna (na 34,6 milijardi kuna), rodiljne naknade za 110 milijuna (na 2,1 milijardu), dječji doplatak za 15 milijuna (na 1,8 milijardi kuna), raste i iznos za plaće za oko 140 milijuna (na 22,5 milijardi kuna), rashodi za nezaposlene za 35 milijuna kuna, itd. Kosor je istaknula i kako su u proračunu dodatni rashodi za obveze vezane uz završnicu pregovora s EU.
Za različite programe za taj posao predviđene su dvije milijarde kuna, za sufinanciranje projekata iz pretpristupnih pregovora s EU 432 milijuna kuna, a povećavaju se za milijardu kuna troškovi za kamate (ukupno troškovi za kamate iznose 6,3 milijardi kuna). Ti su rashodi za prilagodbu standardima EU u 2010. ukupno 3,4 milijarde kuna, a ove je godine bilo 1,18 milijardi kuna, napomenula je Kosor. Navela je da se troškovi reprezentacije s 50 milijuna kuna smanjuju na oko 30 milijuna, materijalni rashodi smanjuju se za 645 milijuna kuna, subvencije za 1,2 milijarde, primjerice željeznicama za 125 milijuna kuna, poljoprivredi za oko 695 milijuna kuna, itd. Naglasila je i da se u proračunu za 2010. vodi računa o socijalnoj pravednosti i zaštiti najugroženijih skupina.
Najavila je da će se u idućoj godini vidjeti rezultati reforme državne i javne uprave, da će se preispitati sustav agencija i fondova, kriteriji za mogući preustroj sustava lokalnih jedinica, reforma sustava naknada kućanstvima i građanima i prelazak na sustav cenzusa, izmjene politike državnih potpora, itd. Premijerka se osvrnula i na oporbene stavove da je u državnoj i javnoj upravi prekobrojno zaposleno oko 30 posto ljudi, ističući da se Vladina reforma neće svoditi na otpuštanje ljudi. "To je apsolutno nemoguće, to je za nas neprihvatljivo", naglasila je.
