Naime, pravo na tu naknadu po važećem zakonu, neovisno o udaljenosti, imaju osobe na otocima, na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planininskim područjima. Predloženim izmjenama pak ta bi se iznimka ukinula, pa bi i osobe s tih područja pravo na naknadu troškove prijevoza imale pod jednakim uvjetima kao i drugi, no, i dalje bi to pravo ostalo za djecu (do 18 godina), osobe kojima je potrebna dijaliza te one kojima je potrebno liječenje u inozemstvu. Ukidanje iznimke u pravu naknade troška prijevoza uštedjelo bi se, po procjenama Vlade, oko 65 milijuna kuna godišnje.
Izmjene reguliraju i izdvajanje HZZO-a iz sustava državne riznice, pa bi se doprinosi i drugi prihodi Zavoda uplaćivali na njegov račun, a te bi odredbe na snagu stupile početkom 2011. godine. Saboru je Vlada uputila i prijedlog izmjena
zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju kojima se, primjerice, iznos poticaja za silažni kukuruz sjetve 2008. godine, koji je u ovoj godini povećan na 2.250 kuna, vraća na prijašnjih 1.250 kuna. Promjene su vezane i uz povećanje povećanje praga za obračun modulacije, odnosno umanjenja potpora u određenom postotku na temelju prava na razini proizvodne godine, sa 36 tisuća na 100 tisuća kuna.
Time će se ublažiti posljedice smanjenja proračuna za mala, pretežno obiteljska gospodarstva, jer će oko 95 posto gospodarstava biti isključeno iz modulacije. U tom bi, pak, sustavu umanjenja izravnih plaćanja ostalo oko 4.800 najvećih gospodarstava koja, kako je istaknuto, čine samo 5 posto ukupnog broja korisnika, no na njih otpada više od 57 posto sveukupnih potpora.
Saboru je Vlada uputila i prijedlog zakona o regionalnom razvoju Hrvatske kojim se uvodi jedinstven model ocjenjivanja i razvrstavanja lokalnih jedinica prema stupnju razvijenosti i jedinstveni sustav kriterija za izdvajanje područja s razvojnim poteškoćama. Potpomognuta područja, čiji će se razvoj dodatno poticao, bila bi lokalne jedinice čija je razvijenost manja od 75 posto hrvatskog prosjeka, a ocjenjivanje razvijenosti provodilo bi se svake tri godine. Donošenje predloženog zakona, kako je istaknuo potredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja Božidar Pankretić, važno je i zbog učinkovitog korištenja sredstava EU.
Samo u 2012. i 2013. iz kohezijskih i strukturnih fondova, naime, Hrvatska će moći koristiti 2,2 milijarde eura, a od 2014. pa nadalje po 1,6 milijardi eura godišnje.
