Ministar pravosuđa Ivan Šimonović naglasio je da Sabor raspravlja o ukupno sedam zakona iz pravosudnog paketa, među kojima su i tri sasvim nova (o probaciji, o pravosudnoj akademiji, o izvršavanju sankcija maloljetnika). Paket od četiri zakona (izmjene Zakona o sudovima, o DSV-u,
Državnom odvjetništvu i zakon o pravosudnoj akademiji), tvrdi ministar, čini prekretnicu za hrvatsko pravosuđe u idućim desetljećima.
Njime se, ističe, pravosuđe depolitizira, učvršćuje se nezavisnost pravosuđa i doprinosi njegovu kvalitetnijem radu, kroz bolju izobrazbu i bolju selekciju pravosudnih dužnosnika. Šimonović je naglasio da će se novi zakonski propisi izravno odraziti na kvalitetu i učinkovitost pravosuđa, izbor najkvalitetnijih kadrova, napredovanje isključivo prema rezultatima rada, cjeloživotno obrazovanje. Prema novom sustavu, dodao je, kandidati za suce i državne odvjetnike birat će se prema rezultatima pravosudnog ispita, a potom slijedi dodatno dvogodišnje stručno obrazovanje u sklopu pravosudne akademije.
Oni sa najboljim rezultatima prvi biraju na kojem sudu, odnosno tužiteljstvu, žele započeti karijeru. Predsjednike sudova ministar će birati na prijedlog predsjednik Vrhovnog suda, a ako neki od sudaca u jednogodišnjem razdoblju uspješno ne izvrši svoje obveze, predsjednik suda mora ili pokrenuti stegovni postupak ili predsjednika neposredno višeg suda izvijestiti zašto to nije učinio. Predstavnici klubova u raspravi su pozdravili donošenje novih zakona, izražavajući nadu da će biti kvalitetna podloga učinkovitijeg pravosuđa. Goran Beus Richembergh (HNS) prigovorio je, ipak, jer se ne dopušta uvid u bodovne liste za kandidate za nove suce, ističući da se DSV kod odabira sudaca do sada često više vodio računa o rodbinskim vezama, kandidata, a ne njihovom znanju.
Ingrid Antičević Marinović (SDP) naglasila je da učinkovitog pravosuđa, kao i borbe protiv kriminala i korupcije, neće biti ako država nema volje "suprostaviti se gospodarskom kriminalu i malverzacijama koje svakog dana u crno zavijaju hrvatskog radnika i njegovu obitelj". "Vlada konačno mora shvatiti što su najopasnija ponašanja koja izazivaju veliku nepravdu, jer ako ljudi vide da se tim ljudima (gospodarskim kriminalcima) ništa ne događa, da još traže pomoć od države, onda se postavlja pitanje uopće pravde i pravednosti i mnogobrojnih ovakvih i sličnih zakona koji nam dolaze na klupe i koje svi jednodušno podupiremo", kazala je.
Zakone je podržao i HDZ, u čije je ime Ana Lovrin odbacila oporbene prozivke da je kriterij za izbor sudaca do sada uglavnom bio "tko je kome mama ili tata". Naglasila je da je izbor u sudačku dužnost te napredovanje u karijeri i do sada bilo podložno ocjeni i kriterijima, da se provjeravao i vrjednovao njihov rad. Zastupnici će popodne zasjedanje nastaviti raspravom o predloženim izmjenama Zakona o Državnom odvjetništvu.
