Sabor organizirao okrugli stol o državljanstvu i apatridnosti

Skup je održan u organizaciji Odbora za međuparlamentarnu suradnju Hrvatskoga sabora, a priručnik je pripremljen u izdanju Ureda visokog povjerenika UN-a za izbjeglice (UNHCR) i Interparlamentarne unije (IPU). U ime predsjednika Hrvatskoga sabora Luke Bebića nazočne je pozdravio potpredsjednik Sabora Neven Mimica.

Pozdravivši vrijednu inicijativu, kaže se u priopćenju, podsjetio je da je državljanstvo jedno od temeljnih prava čovjeka. Ono osim osjećaja identiteta i pripadnosti, predstavlja i jedan od uvjeta za ostvarivanje niza prava koja su državljanima različitih država samorazumljiva i lako dostupna. Potpredsjednik Mimica podsjetio je da je Hrvatska potpisnica Konvencije o pravnom položaju osoba bez državljanstva iz 1954., ali još nije potpisnica Konvencije o smanjenju apatridnosti iz 1961.

Osim putokaza za zakonodavnu djelatnost, rekao je, taj je priručnik i vrijedan doprinos jačanju javne uloge parlamentaraca o tom problemu. Kao predstavnica Ureda visokog povjerenika UN-a za izbjeglice (UNHCR) u Hrvatskoj govorila je Jasna Barberić koja je podsjetila da je problem apatridnosti globalan. Po njezinim riječima, procjenjuje se da danas bez državljanstva živi oko 12 milijuna ljudi. Iako je u Hrvatskoj registrirano tek 20 apatridnih osoba, pretpostavlja se da je taj broj znatno veći, posebno u okviru romske populacije u Hrvatskoj. Apelirala je da Hrvatska svojim zakonima i međunarodnim djelovanjem intenzivnije potiče smanjenje apatridnosti.

Voditeljica Izvršnog odbora Nacionalne grupe Hrvatskoga sabora pri Interparlamentarnoj uniji Marija Lugarić predstavila je rad IPU-a u vezi s ovom temom. Naglasila je da priručnik sadrži objedinjene preporuke i smjernice za zastupnike, kao i praktične upute o mogućnostima djelovanja.

Predsjednik Odbora za međuparlamentarnu suradnju Milorad Pupovac rekao je da Hrvatska, nakon usmjerenosti na unutarnje probleme, ulazi u razdoblje kada mora što više pridonositi rješavanju ovakvih problema u okviru međunarodne zajednice. Problemom apatridnosti testira se i integracijski kapacitet pojedine države, zaključio je, te Hrvatska mora učiniti veće napore kako bi se apatridnost što više smanjila na teritoriju Hrvatske, ali i u okviru čitave regije, kaže se u saborskom priopćenju.

U raspravi koja je slijedila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Lukač Koritnik upozorila je na rodni aspekt ovog problema, a Mario Pavlović (UNHCR) apelirao je na zastupnike da posebnu pozornost obrate izmjenama zakonodavnog okvira koji pokriva ovo područje, prije svega Zakon o hrvatskom državljanstvu te Zakon o strancima.