Stockholm: Zasjedanje predsjednika parlamenata EU-a
15.12.2009 08:00
STOCKHOLM, 12. prosinca 2009.Hina Veća uloga nacionalnih parlamenata u procesu donošenja zakona EU-a glavna je tema jednodnevnog izvanrednog sastanka predsjednika parlamenata država članica EU-a i država kandidatkinja, kojem nazoči i predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić.
Taj je skup, koji se održava u zgradi švedskog parlamenta pod predsjedanjem prvog čovjeka švedskog parlamenta Pera Westerberga, prvi od stupanja na snagu Lisabonskog ugovora i posvećen je novoj ulozi nacionalnih parlamenata te jačanju suradnje Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata.
Predsjednik Europskog parlamenta Jerzy Buzek istaknuo je da je Lisabonski ugovor zatvorio krug suradnje u EU-u u donošenju europskih zakona jer je do sada odlučivanje delegirano od nacionalnih parlamenata preko vlada do europskih institucija a sada će europske institucije na kraju tog procesa dobijati i završno mišljenje nacionalnih parlamenata. Sudionici u raspravi istaknuli su da je važno da nove zadaće nacionalnih parlamenata ne prati i povećanje birokracije odnosno da se novi posao obavi uz postojeće snage.
Lisabonski ugovor stupio je na snagu 1. prosinca ove godine nakon skoro desetogodišnjih napora na institucionalnim reformama što bi Europskoj uniji trebalo omogućiti lakše funkcioniranje i snažniji glas na međunarodnoj pozornici. Tim ugovorom nacionalni parlamenti prvi put dobili su mogućnost da kažu svoje mišljenje pri donošenju europskih zakona. Kako ističu čelnici švedskog parlamenta Riksdaga, taj će parlament zajedno sa svim drugim nacionalnim parlamentima zemalja članica EU-a analizirati zakone koje predlaže Europska komisija i utvrđivati zadiru li prijedlozi u njegove nadležnosti (načelo subsidijarnosti).
Ukoliko nacionalni parlament zaključi da je predloženi zakon u suprotnosti s tim načelom, to će mišljenje proslijediti europskom tijelu koje je prijedlog i izradilo, a najčešće će se raditi o Europskoj komisiji. Ako trećina nacionalnih parlamenata bude imala prigovor na neki prijedlog, tada će se on vratiti Europskoj komisiji na reviziju. Time je ispunjena nakana čelnika EU-a da se donošenje odluka u Bruxellesu što je moguće više približi građanima EU-a na koje će se one i odnositi. Nacionalni parlamenti neće smjeti davati mišljenja o svim zakonima EU-a.
Lisabonski ugovor predvidio je da su iz tog postupka izuzeti zakoni koji se tiču carina, tržišnog natjecanja, pitanja monetarne unije i trgovinskih pitanja. U tim su pitanjima, naime, države članice EU prebacile sve ovlasti odlučivanja na Europsku uniju. Načelo subsidijarnosti primjenjivat će se na prijedloge zakona koji se tiču područja sloboda i sigurnosti, unutarnjih tržišta, okoliša, energetike. Europska komisija godišnje 'proizvodi' 220-270 zakona, a procjenjuje se da će njih oko trećina biti podvrgnuta provjeri poštivanja načela subsidijarnosti u nacionalnim parlamentima. Na skupu se razmatra i pitanje buduće međuparlamentarne suradnje te novih ovlasti nacionalnih parlamenata u nadzoru agencija EU-a Europola i Eurojusta, zaduženih za policijska i pravosudna pitanja.
Skup je u glavnom gradu zemlje predsjedateljice EU-a okupio parlamentarne čelnike 27 država članica EU-a te Hrvatske i Turske kao zemalja kandidatkinja.
