HNB i guverner Željko Rohatinski nisu imali, kao što sugerira ta izjava, jedno stajalište za javnost, a sasvim drugačije u kontaktima s njemačkom bankom, ističe se u priopćenju hrvatske središnje banke.
"Neistinita je izjava g. Stoibera da je BLB suglasnost za preuzimanje već dogovorio s HNB-om, u času kad se g. Stoiber 'zaigrao' uplitanjem u ovaj slučaj, obraćajući se pismom drugim institucijama hrvatske vlasti i javnom izjavom u Splitu 20. kolovoza 2007. godine, nakon susreta s tadašnjim premijerom Ivom Sanaderom. Činjenice i dokumenti govore drugačije", navode iz HNB-a iznoseći slijed događaja.
BLB je prvi zahtjev kojim traži potrebnu suglasnost HNB-a za indirektno preuzimanje HAAB-a predao HNB-u putem svog pravnog zastupnika 30. svibnja 2007. Nakon obrade zahtjeva, Savjet HNB-a, kao najviše tijelo središnje banke koje o takvih zahtjevima donosi konačnu odluku, raspravljao je o tome 11. srpnja 2007. Zbog neprihvatljivog postupanja BLB-a u poznatom slučaju Riječke banke, ali i zbog obrazloženja zahtjeva u kojem se navodi da u poslovanju HAAB neće biti nikakvih promjena, zahtjev je ocijenjen neprihvatljivim.
Sukladno stavu velike većine članova Savjeta, guverner HNB-a donio je rješenje o odbijanju zahtjeva, te je o tome objavljeno i uobičajeno priopćenje za javnost (još uvijek dostupno svim zainteresiranima, na hrvatskom i engleskom jeziku, i na web stranici HNB-a). Ta odluka bila je konačna i nepromjenjiva. Napominjući da zakonski propisi dopuštaju podnositelju odbijenog zahtjeva da podnese novi zahtjev, koji će biti usuglašen s važećom regulativom i kriterijima središnje banke, iz HNB-a navode da je s takvom namjerom BLB nakon spomenute odluke zamolio za razgovor u HNB-u i sastanak s guvernerom i još nekim vodećim ljudima HNB-a održan je 17. srpnja 2007.
Na tom sastanku stajališta HNB-a u odnosu na zahtjev BLB-a nisu nimalo promijenjena, nego su predstavnicima njemačke banke samo pobliže iznijeti razlozi zbog kojih im je preuzimanje HAAB-a odbijeno i uvjeti koje bi morali ispuniti u novom zahtjevu, da bi se o njemu moglo odlučivati. Nikakvog dogovora ni sporazuma kojim bi se HNB obvezivao na suglasnost ni tom prigodom nije bilo, ističu iz hrvatske središnje banke. Uostalom, napominju, da je dogovor o kakvom govori Edmund Stoiber već postojao, zbog čega bi se on, nakon susreta s bivšim premijerom Sanaderom u Splitu, 19. kolovoza 2007., upuštao u javni politički pritisak na HNB, pa i na Hrvatsku, dajući izjavu neprimjerenu svojoj funkciji i omalovažavajuću za neovisnu središnju banku jedne suverene države, a uz to i neistinitu, "da je siguran da će HNB povući svoj veto" te ističući, prema nedemantiranim izvješćima medija, da je "poslao dopis HNB-u u kojem je naglasio da veto može nepotrebno pogoršati dobre odnose između Bavarske i Hrvatske".
Uzgred rečeno, dodaju, takav dopis u HNB nije nikad stigao, ali je, prema saznanjima HNB-a, upućen na neke druge visoke adrese u Hrvatskoj, kako bi se pojačao politički pritisak na središnju banku. S obzirom da pritisci na HNB nisu dali željenog učinka, za preuzimanje HAAB-a njemačkoj banci nije preostao drugi način nego da podnese novi zahtjev bitno drugačijeg sadržaja nego što je bio prvi. Novi zahtjev BLB-a primljen je u HNB-u 28. kolovoza 2007., a prethodno je objavljena i javna isprika BLB-a štedišama Riječke banke i hrvatskoj javnosti zbog načina napuštanja te banke čim je zapala u teškoće.
U novom zahtjevu, ističu iz HNB-a, u cijelosti su ispunjeni uvjeti i preuzete obveze postavljene od strane hrvatske središnje banke, počevši od "čišćena" bilance, realnije procjene potencijalnih gubitaka i odgovarajuće dokapitalizaciju HAAB-a preko promjene upravljanja rizicima i jačanja unutrašnje kontrole do promptne provedbe smjernica središnje banke koje se odnose na sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. Na temelju takvog sadržaja novog zahtjeva - a ne zbog političkih pritisaka ili bilo kakvih "zakulisnih" sporazuma u kojima bi sudjelovao HNB i njegov guverner - na sjednici Savjeta HNB-a održanoj 12. rujna 2007. godine novi zahtjev BLB-a dobio je suglasnost.
O razlozima takve odluke javnost je i tada opširno obaviještena, naglašavaju iz HNB-a. A da su zahtjevi HNB-a prema BLB-u i ustrajavanje na njihovom ispunjenju bili opravdani, napominju iz HNB-a, najbolje pokazuje činjenica da Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Zagreb posluje zdravije nego prije, ostajući stabilna i visoko kapitalizirana i u aktualnoj financijskoj krizi međunarodnih razmjera, koja je i u njenoj austrijskoj matičnoj banci i kod krajnjeg njemačkog vlasnika BLB-a razotkrila velike probleme i gubitke.
