Posve neočekivano, 1. srpnja, prvi je hrvatski premijer s dva uzastopna mandata, Ivo Sanader objavio da se povlači s dužnosti u Vladi i HDZ-u te iz aktivne politike uopće, a ni tada ni kasnije nije jasno obrazložio razloge svog povlačenja.
Sanadera je naslijedila prva premijerka u Republici Hrvatskoj Jadranka Kosor čija je Vlada 6. srpnja dobila povjerenje Sabora. Kao glavne ciljeve svoje Vlade Kosor je posebno istaknula borbu protiv krize, borbu za svako radno mjesto. I dok je još početkom godine Sanader procjenjivao da Hrvatska nije u recesiji i da možda neće ni biti, njegova je Vlada reagirala u veljači kada je prihvatila paket antirecesijskih mjera, a u ožujku i prvi rebalans proračuna.
Premijerka Kosor u srpnju je pred Sabor izišla s dva rebalansa proračuna te nizom antirecesijskih mjera, među kojima su i povećanje stope PDV-a sa 22 na 23 posto te uvođenje kriznog poreza na plaće, mirovine i druge primitke iznad 3.000 kuna.
Upravo je krizni porez izazvao i najviše reakcija - bio je povod izlasku Hrvatske stranke umirovljenika iz vladajuće koalicije, a ocjenu njegove ustavnosti zatražio je i predsjednik države Stjepan Mesić. No, Ustavni je sud odbacio njegov zahtjev i prijedloge više od 35 tisuća građana i udruga i ustvrdio da je Zakon o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke u suglasnosti s Ustavom.
Mesić je na ocjenu ustavnosti poslao još jedan zakon, onaj o medicinski potpomognutoj oplodnji. Taj je pak zakon donesen u srpnju vrlo brzo doživio i prve izmjene, u listopadu. Promjenu je tijekom 2009. doživio i ugovor Vlade s mađarskim MOL-om o plinskom biznisu - krajem siječnja Vlada je s MOL-om potpisala izmjenu dioničarskog ugovora kojim su regulirana i upravljačka prava te glavni ugovor o plinskom poslovanju po kojem bi država preuzela plinski biznis iz Ine, no, u prosincu je potpisala dodatak kojim je preuzimanje plinskog biznisa odgođeno za godinu dana. Taj je dodatak ugovoru regulirao i rokove povrata Inina duga državi, a omogućava i povećanje cijena plina koje građane očekuje početkom 2010.
Uz probleme u nizu tvrtki, ova je godina na vidjelo iznijela i niz afera, posebice u javnim poduzećima, od HŽ-a, preko HEP-a do HAC-a, a afera "spice" u Podravki "koštala" je mjesta potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva Damira Polančeca. Polančec je 30. listopada podnio ostavku, a na mjestu ministra gospodarstva zamijenio ga je Đuro Popijač. Ostavku je Polančec podnio prije nego što je u Saboru održana rasprava o oporbenom zahtjevu da mu se iskaže nepovjerenje, a oporba je nepovjerenja zatražila i za ministra mora, prometa i infrastrukture Božidara Kalmetu i to zbog niza afera u HAC-u, HŽ-u i drugima tvrtkama koje 'pokriva' njegov resor, no taj prijedlog nije dobio potporu u Saboru.
Sam Kalmeta ljetos je pak ponudio ostavku, nakon teške željezničke nesreće u Rudinama u kojoj je poginulo šest osoba, no, premijerka je nije prihvatila, a kraj godine, nakon nesreće u kojoj je vlak udario u kolosijek na zagrebačkom Glavnom kolodvoru, pri čemu su ozlijeđena 52 putnika, novi je test za ministra Kalmetu.
Još je jedan ministar u 2009. testirao svoju poziciju, ministar turizma Damir Bajs koji je u travnju, s objašnjenjem prijepora oko akcijskog plana za turizam, premijeru dao mandat na raspolaganje, što Sanader nije prihvatio.
Na vanjskopolitičkom planu 2009. ostat će zapamćena kao godina ulaska Hrvatske u NATO, a u pregovorima s EU dominantno je bilo pitanje slovenske blokade pregovora. Taj je problem riješen dogovorom premijerke Kosor i slovenskog premijera Boruta Pahora o deblokadi i prepuštanju graničnog pitanja međunarodnoj arbitraži, a slijedom tog dogovora Kosor i Pahor su 4. studenog u Stockholmu potpisali arbitražni sporazum. Tako je, nakon što u prvom polugodištu nije uspjela otvoriti ni zatvoriti niti jedno poglavlje, Hrvatska u drugom otvorila šest i zatvorila deset poglavlja.
No, krajem godine suglasnost Slovenija još nije dala za tri poglavlja koja su tehnički spremna za otvaranje - Vanjska, sigurnosna i obrambena politika, Okoliš i Ribarstvo, dok najteži problem ostaje poglavlje Pravosuđe i temeljna prava čije otvaranje nekoliko članica ne dopušta dok haaški tužitelj Serge Brammertz ne da zadovoljavajuću ocjenu hrvatskoj suradnji sa Sudom. A u tim odnosima glavno su pitanje tzv. topnički dnevnici za što je, ustvrdila je premijerka, Vlada učinila sve, provela opsežnu administrativnu istragu kao i akciju pretresa stanova i odvjetničkih ureda koja je zaustavljena u Haagu.
Kraj godine ipak Hrvatska dočekuje u završnoj fazi pregovora - otvoreno je 28 poglavlja, od čega je zatvoreno 17, a uspostavljena je i radna skupina za izradu nacrta pristupnog ugovora. Statistički podaci o radu Vlade u ovoj godini pokazuju i da je 125 donesenih akata nosilo oznaku usklađivanja sa zakonodavstvom EU, od čega 94 zakonska prijedloga.
Ukupno je pak Vlada u 2009. održala 60 sjednica, od čega u mandatu premijerke Kosor njih 33, a tijekom 2009. raspravila je više od 1.530 točaka dnevnog reda. Statistika pokazuje i da je Vlada u 2009. dobila jedno novo ministarstvo - Ministarstvo uprave na čije je čelo došao Davorin Mlakar, izgubila dva (Kosor i Polančec), a dobila tri nova potpredsjednika, ministre regionalnog razvoja, financija i zdravstva, Božidara Pankretića, Ivana Šukera i Darka Milinovića.
Uz Polančeca ostavku je ove godine, podnio i ministar obrazovanja Dragan Primorac i to 1. srpnja, a naslijedio ga je Radovan Fuchs. Potvrđujući Vladu premijerke Kosor u srpnju Sabor je potvrdio i da resor koji je ona do tada vodila, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti preuzima Tomislav Ivić, a u Vladu ulazi Bianca Matković kao ministrica bez portfelja.
Vladini će prioriteti i u 2010. biti snažna potpora gospodarstvu, kao i borba protiv kriminala i korupcije, više je puta posljednjih dana ponovila premijerka Kosor čija Vlada radi na projektima fondova za gospodarsku suradnju i dodatnog osnaživanja HBOR-a kako bi se pomogla likvidnost gospodarstva, a uz ostalo je očekuje i drugi krug privatizacije hrvatskih brodogradilišta.
