Povjerenik EK-a dolazi u Zagreb na razgovore o korištenju europskih fondova

"Ako Hrvatska, kako se očekuje, uđe u Europsku uniju 2012. godine, dobit će pravo na investicijski poticaj iz kohezijske politike u iznosu do 2,2 milijarde eura za 2012. i 2013. godinu - što je 20 puta više od razine potpore koju sada prima kroz Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA)", kaže se u priopćenju Europske komisije. "Hrvatska je suočena s velikim izazovima i potrebna je čvrsta odlučnost za uspostavu primjerenih upravnih struktura kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal budućih investicija EU-a. Od ključne je važnosti da sve razine vlade pripreme teren tako dobro da te investicije dadu poticaj cijelom gospodarstvu", izjavio je prije posjeta Hrvatskoj povjerenik Samecki.

Komisija navodi da će posjet biti "prigoda za podizanje razine svijesti o izazovima s kojima je Hrvatska suočena, posebice da osigura kvalitetne projekte i učinkovito koristi sredstva iz europskih fondova". Europska unija svoju kohezijsku politiku vodi kroz Kohezijski fond i dva strukturna fonda - Europski socijalni fond i Fond za regionalni razvoj. Iz tih fondova projekti se financiraju u iznosu od najviše 85 posto, a preostali dio financira zemlja članica. Potkraj prošle godine, Vijeće je prihvatilo prijedlog financijskog paketa što ga je pripremila Europska komisija za prve dvije godine hrvatskog članstva u Europskoj uniji.

Paket je pripremljen na temelju radne pretpostavke da će Hrvatska postati članicom u siječnju 2012. Najveći dio namijenjenih sredstava Hrvatska će moći dobiti iz Kohezijskog i strukturnih fondova - u prve dvije godine ukupno će moći povući 2,2 milijardi eura. Kohezijski fond je financijski mehanizam namijenjen za financiranje velikih infrastrukturnih projekata u EU-u na području prometa i zaštite okoliša. Pravo na sredstva iz Kohezijskog fonda imaju članice čiji je BDP po stanovniku manji od 90 posto prosjeka EU-a.

Iz dva strukturna fonda financiraju se razvojni projekti koji pridonose smanjivanju razlika između razvijenijih i manje razvijenih dijelova EU-a kao i promicanju ukupne konkurentnosti europskog gospodarstva. Komisija navodi da su glavni prioriteti sufinanciranje programa u željezničkoj prometnoj infrastrukturi, unutarnjim plovnim putovima, lukama i to s naglaskom na proširenje transeuropskih prometnih koridora. Što se okoliša tiče, prioriteti su infrastruktura za otpadne vode i upravljanje otpadom, zatim slijedi poticanje konkurentnosti i zapošljavanja, posebice u malim i srednjim poduzećima, te potpora za obrazovanje i obuku. Komisija navodi da Hrvatska u tijesnoj suradnji s Europskom komisijom već radi na definiranju ciljeva i programa svoje buduće kohezijske politike. "Financiranje će biti usmjereno na pomoć Hrvatskoj za modernizaciju njezina gospodarstva, stvaranje novih radnih mjesta i povećanje životnog standarda te na jačanje učinkovitosti nacionalne i lokalne uprave", ističe Komisija.

Iz pretpristupnog fonda IPA Hrvatska je u razdoblju 2007.-2009. godina dobila 438,5 milijuna eura. Tih 438,5 milijuna eura odnosi se na svih pet komponenti IPA-a, od kojih je za kohezijsku politiku bilo namijenjeno oko 50 milijuna godišnje. Investicije koje se dobiju kao pretpristupna pomoć pomažu budućoj državi članici da uspostavi potrebne strukture za povlačenje sredstava iz Kohezijskog i strukturnih fondova.