Tom su se prijedlogu usprotivili zastupnici SDP-a, koji Bajiću spočitavaju da je u procesuiranju korupcije slijedio naloge politike. "Politika je propisivala zadaće, a Bajić je pokazao visoke kvalitete u prepoznavanju politike i njezina utjecaja na preživljavanje na funkciji glavnog državnog odvjetnika", ustvrdio je Boris Šprem (SDP).
Još je jednom podsjetio na "aferu kamioni", ustvrdivši da se Bajić s tom aferom u koštac uhvatio s 4,5 godine zakašnjenja. SDP-ovce je zanimalo tko može jamčiti da glavni državni odvjetnik neće posustati u progonu korupcije promijeni li se ponovno politička klima. Josip Leko (SDP) pitao je i je li na snažniji angažman DORH-a u borbi protiv korupcije utjecao odlazak s funkcije premijera Ive Sanadera.
Bajić je odbacio takva tumačenja, ističući da je za snažnije rezultate DORH-a presudan bio novi
Zakon o kaznenom postupku, kojim je u srpnju uvedena državnoodvjetnička istraga. "Time se stvorila i stvara društvena klima koja omogućuje rezultate", rekao je Bajić, objasnivši da je otvaranje značajnijih predmeta potaknulo svjedoke da se jave DORH-u vezano uz "velike predmete".
Ti svjedoci, objašnjava, deset minuta nakon javljanja pred kamerama daju iskaz. "To vam je kao da ste iz fiće uskočili u lamborghini", dodao je. Zastupnicima je obećao da će i u trećem mandatu raditi zakonito, savjesno i pošteno, a naglasio je da je u državnom odvjetništvu od 1975. te da tamo želi dočekati i mirovinu, bez obzira na kojoj funkciji.
Predsjednica Odbora Ana Lovrin (HDZ) podsjetila je, pak, da su zakoni potrebni za učinkovitu borbu protiv korupcije pripremljeni i doneseni do kraja 2008., što, smatra, dokazuje političku volju vlade i Sabora u borbi protiv korupcije. Odbacila je Špremovo tumačenje da je borba protiv korupcije u posljednjih sedam godina nazadovala. "Sjećamo li se nekih velikih antikorupcijskih procesa prije Bajića, ili ćemo tvrditi da korupcija tada nije ni postojala", upitala je Lovrin.
Ministar pravosuđa Ivan Šimonović naglasio je, pak, Bajićev angažman na izmjeni tih zakona, na organizacijskom i kadrovskom snaženju DORH-a te rezultate na progonu ratnih zločina, koji su time prestali biti prepreka Hrvatskoj na putu u EU. Istaknuo je da je DORH lani dobio 491 presudu, a godinu ranije 206, što znači da je broj osuđujućih presuda porastao za čak 136 posto. Udio osuđujućih presuda je 87 posto, što je negdje oko europskog prosjeka, rekao je ministar.
Naglasio je da je Bajić utjecao na pozitivne pomake u pravosuđu, zajedno s nadležnim ministrima i premijerkom, koja, ističe Šimonović, izričito podupire borbu protiv korupcije, bez obzira o kome je riječ.
