Izmjenama
Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika,
Zakona o sprječavanju sukoba interesa i
Zakona o postupku primopredaje vlasti predlaže se da dužnosnici ostanu u nadzornim odborima i upravama do izbora stručnih ljudi temeljem javnog natječaja.
Iznimno bi dužnosnici mogli zadržati članstvo u najviše do dva upravna vijeća ustanova, odnosno nadzorna odbora izvanproračunskih fondova, i to isključivo ako je riječ o poduzećima od posebnog državnog interesa. Za članstvo u tim tijelima dužnosnik ne bi imao pravo na ikakvu naknadu, osim na naknadu putnih i drugih troškova.
Ana Lovrin (HDZ) u raspravi je istaknula kako Vlada zakonskim izmjenama iskazuje čvrstu volju za depolitizaciju javnih poslova i daljnju borbu protiv korupcije. Prigovorila je, ipak, na izostanak jasnih odredbi o uvjetima za članstvo u nadzornim odborima i upravama, tko će te uvjete propisivati, itd.
Punu potporu Vladinim prijedlozima dao je i HSS, u čije je ime Zdravko Kelić izrazio uvjerenje da će zakonske izmjene jamčiti transparentniji i zakonitiji rad javnih poduzeća, a time i jačanje gospodarstva. SDP, pak, predložene izmjene smatra Vladinim pokušajem da pred građanima, gradeći lažni imidž borca protiv korupcije, prikrije kriminal u javnim poduzećima koji u javnost izlazi zadnjih mjeseci, te zadrži kontrolu nad upravljanjem tih tvrtki do parlamentarnih izbora.
"Vlada HDZ-a šest godina upravlja javnim poduzećima, a rezultati su vidljivi proteklih mjeseci", rekao je Gordan Maras (SDP), iznijevši podatak da je u 2008., u odnosu na godinu ranije, dobit javnih poduzeća, uključivo i Inu, pala za 600 milijuna kuna. "Ne možemo pristati da zavlada kolektivna amnezija, kao, trudimo se, želimo najbolje, dok se u javnim poduzećima događaju kriminalne stvari.
Gospodo, to je neuvjerljivo", poručio je Maras vladajućima. Vladu je prozvao da zakonske izmjene predlaže "s figom u džepu", da se služi "PR spinom - ispadni uspješna, ali u zbilji ništa ne mijenjaj". "Ovim se zakonima pokušava zaštititi nesposobne uprave i nastaviti dosadašnji sustav vladajuće koalicije - vama u HDZ-u ova tvrtka, vama u HSLS-u ova tvrtka, vama u HSS-u ova", dodao je Maras.
Na njegovo su izlaganje HDZ-ovci reagirali ispravcima krivih navoda. "Ovo nije figa u džepu, nego melem na ranu", rekao je Boris Kunst (HDZ). Njegov stranački kolega Andrija Hebrang prozvao je SDP da je, dok je bio na vlasti, time što je prodavao najvrjednije nacionalne resurse generirao puno veći kriminal od ovoga što se sada otkriva u javnim poduzećima.
Iako načelno podupire predložene mjere, Goran Beus Richembergh (HNS) sklon je Marasovu stavu da vladajuća koalicija i dalje kani među sobom dijeliti upravljanje nad javnim poduzećima. "Među koalicijskim partnerima postoji podjela javnih poduzeća, za koja je vezana većina skandala i cirkusa posljednjih dana", rekao je Beus Richembergh, ustvrdivši da su na mnoga javna poduzeća "bile priključene pipe, kroz koje se javni novac odlijevao za različite privatne interese".
Upozorio je i da micanje ministara iz nadzornih odbora ne bi smjelo značiti da politika više nema odgovornost za njihovo poslovanje, nego upravo suprotno, pojačati odgovornost politike koja će birati menadžere. Naglasio je i da jedini kriterij za izbor budućih menadžera ne smije biti njihova navodna uspješnost. "Remetinec je pun menadžera godine", rekao je Richembergh, ističući da osnovni kriterij za imenovanje u nadzorne odbore mora biti poštenje.
Ni Damir Kajin nije uvjeren da će novi model osigurati bolje upravljanje državnim tvrtkama. "Ne mogu se iz svega maknuti ljudi koji imaju legitimitet u politici, jer u tom nam slučaju više ne bi trebao ni parlament, rekao je Kajin.
