Vlada: novi Zakon o udžbenicima za osnovnu i srednju školu

Prema prijedlogu, udžbenici će vrijediti najmanje četiri godine čime će se, kaže Fuchs, omogućiti njihovo nasljeđivanje. Ističe i kako više neće biti stihije u kojoj svaki nastavnik u nekoj školi može koristiti različite udžbenike.

Zakonom je, naime, regulirano, da se udžbenici biraju na razini aktiva škole i to na način da će se, primjerice, hrvatski jezik u paralelnim razredima u nekoj školi učiti iz istog udžbenika. Zakonska je novina i to da mišljenje o paketu udžbenika neke škole moraju dati i Vijeća roditelja. "Ne može netko isključivo birati, a roditelji plaćati, pa je uvedeno suodlučivanje roditeljskih vijeća", kazao je ministar. Ako pak postoji "ozbiljna dikrepanca" između aktiva škole i roditeljskog vijeća ostaje dovoljno vremena za usuglašavanja, a ako dogovora ipak ne bude primjenjivat će se udžbenici koji su najzastupljeniji u školama te županije, objasnio je ministar.

Zakon predviđa i zabranu donacija nakladnika školama o čemu se, kaže Fuchs, često raspravljalo kao o otvaranju vrata korupciji. Ističe i kako nitko tko u ministarstvu ili lokalnoj samoupravi ima nešto reći o odabiru udžbenika ne smije biti u nikakvoj vezi s nakladnicima, ne smije biti autor ili recenzent udžbenika. Zakonom se predviđa i donošenje dvaju podzakonskih akta - popis obveznih i tzv. neobveznih nastavnih sredstava, čime se želi reducirati velik broj pomagala koja su se koristila u nastavnome proces, te udžbenički standard kojim se definiraju tehničke karakteristike udžbenika. Na osnovu tog standarda resorno ministarstvo će donijeti tzv. maksimalnu dozvoljenu cijenu udžbenika u pojedinoj kategoriji.

Udžbenici koji su dobili podršku najmanje 10 posto nastavnika ulaze u drugi krug, a nakladnici za njih ne smiju ponuditi cijenu veću od maksimalne. Praksa europskih zemalja pokazala je, kazao je ministar, da se tako dođe do cijena koje se uobičajeno kreću 70 do 80 posto maksimalne cijene koju je predvidjelo ministarstvo. Pritužba nakladnika da je ostalo previše neprodanih udžbenika od prošle godine, a koji nisu u skladu s predviđenim standardom, riješena je prijelaznom odredbom da će se oni moći prodavati u idućoj školskoj godini ako zadovolje cenzus od 10 posto nastavnika, a cijena im mora biti 10 posto manja nego prošle godine.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja dobilo je suglasnost Vlade da preuzme višegodišnju obvezu kako bi se s dodatnih 35,7 milijuna kuna financirala izgradnju, odnosno opremanje, kampusa Sveučilišta u Rijeci. Vlada je danas utvrdila minimalne financijske standarde za decentralizirano financiranje, a na temelju tih odluka država će najviše izdvojiti za osnovno i srednje školstvo, 1,6 milijardi kuna, za centre za socijalnu skrb i 112 milijuna kuna, domove za starije 275 milijuna kuna, zdravstvo 509 milijuna te vatrogastvo 334 milijuna kuna. To je ukupno 2,8 milijardi kuna, ili oko 3 posto više nego lani, rekao je ministar financija Ivan Šuker.

Premijerka Jadranka Kosor na početku sjednice osvrnula se na jučerašnji posjet Njemačkoj i razgovore s kancelarkom Angelom Merkel te izrazila zadovoljstvo snažnom potporom koju je Hrvatska dobila na svom putu prema EU. " Bio je to dan za pamćenje i nama u Vladi je važno da smo dobili punu potporu za završetak pregovora", kazala je Kosor.