Sabor: potpora osnivanju jamstvenog fonda

"Ta je mjera nužna i dobra, ali s obzirom na probleme gospodarstvenika nije ništa drugo, nego samo andol", poručila je Željka Antunović (SDP). Naglasila je da tu mjeru (jamstveni fond) moraju pratiti strukturne reforme koje bi bile usmjerene na poticanje proizvodnje, izvoz, "pretvaranje kulture nerada u kulturu rada". Država bi, dodala je Antunović, trebala smanjiti javnu potrošnju, preispitati ima li koristi od svih aktualnih ulaganja u infrastrukturne radove, porezno rasteretiti poduzetnike i građane.

"Gospodarstvu ćemo dati andol, ali ponašajmo se kao pravi liječnici, uspostavimo pravu dijagnozu kako bi vidjeli što možemo liječiti lijekovima, a što trebamo kirurški odstraniti", poručila je. Damir Kajin (IDS) upozorio je da u predloženom zakonu nisu naznačeni kriteriji po kojima će se gospodarstvenicima odobravati krediti, a u tome vidi opasnost da će se kreditni plasmani odobravati samo vlasti bliskim i velikim tvrtkama. Smatra i da bi gospodarstvenicima više pomoglo kada bi im se na dvije do tri godine odgodila otplata kamata na kredite.

"Gospodarstvo bi se time rasteretilo, a ovako se bojim da će kredite dobiti samo povlašteni", rekao je Kajin. Vesna Pusić (HNS) naglasila je kako Vlada mora biti svjesna da o tome hoće li jamstveni fond zaživjeti ovisi i kako će i koliko novca Hrvatska povući iz pristupnih fondova EU. "Kako će fond funkcionirati je priprema i test za korištenje sredstava iz europskih fondova. Ako se u ovom testu pokaže da nismo u stanju funkcionirati po objektivnim kriterijima, bez pogodovanja političkim prijateljima i diskriminacije političkih neprijatelja, onda će propasti i projekt fonda i hrvatska perspektiva povlačenja sredstava iz europskih fondova", kazala je.

Pusić nužnim drži da se ograniči veličina tvrtke kojoj fond može plasirati kredite, kako bi se izbjeglo da sav novac povuku dvije, tri velike tvrtke. Goran Marić (HDZ) istaknuo je da je predloženi model pomoći gospodarstvu kroz kreditne plasmane "velika i neponovljiva šansa za poslovne banke da pokažu društvenu odgovornost za građane i poduzetništvo".

"Ako se najveće banke ne budu dogovarale o uvjetima kreditiranja, ako spriječe zlouporabe, ne budu maksimalno iskorištavale povratno jamstvo, ako ugovore fiksne, a ne promjenive kamatne stope, ako kamatne stope budu stimulativne i prihvatljive, ako ne bude privilegiranih kod dodjele kredita, ako kredite ne budu plasirale za naplatu svojih potraživanja, onda će banke položiti test društvene odgovornosti", poručio je Marić.