c S
Dnevne novosti

Uoči summita EU-a postignut dogovor o pomoći Grčkoj

12.02.2010 07:44 BRUXELLES, 11. veljače 2010.Hina Čelnici ključnih zemalja članica eurozone postigli su uoči neformalnog sastanka na vrhu u Bruxellesu dogovor o pomoći Grčkoj, pogođenoj teškom dužničkom krizom, izjavio je predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy.
"Imamo dogovor u vezi s grčkom situacijom. S dogovorom ćemo sada upoznati ostale čelnike zemalja članica EU-a", rekao je Van Rompuy nakon sastanka s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, francuskim predsjednikom Nicolasom Sarkozyem, grčkim premijerom Georgeom Papandreuom, predsjednikom Europske središnje banke Jean-Claud Trichetom i predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom.

Van Rompuy nije dao nikakve pojedinosti o dogovoru, a potom se uputio na sastanak s čelnicima svih zemalja EU-a. Oni su se okupili na neformalnom summitu na kojem je zamišljeno da glavna tema bude osmišljavanje nove gospodarske strategije za predstojeće desetljeće, ali je grčka dužnička kriza isplivala u prvi plan.

Sastanak na vrhu, kojim prvi put predsjeda predsjednik Europskog vijeća Van Rompuy, započeo je s više od dva sata zakašnjenja zbog loših vremenskih prilika u Bruxellesu. Prvotno nije planirano da se raspravlja o Grčkoj, ali je to uvršetno na dnevni zbog sve većeg pritiska na euro na svjetskim valutnim tržištima. Zemlje članice Europske unije dosad su, međutim, bile podijeljene oko toga kako reagirati i treba li ponuditi toj zemlji pomoć.

Na svjetskim financijskim tržištima pozorno se prati hoće li EU dati jamstvo da će pomoći Grčkoj da izbjegne bankrot i spriječiti širenje krize na druge zemlje koje su u sličnoj situaciji kao i Grčka, poput Španjolske i Portugala. Čelnici EU-a razgovorat će o novoj gospodarskoj strategiji za predstojeće desetljeće. Europska unija pogođena recesijom i velikim proračunskim deficitima u nekoliko zemalja članica nastoji utvrditi novu strategiju koja bi trebala biti usvojena na summitu u lipnju.

Nova strategija pod nazivom "EU 2020", trebala bi zamjeniti "Lisabonsku strategiju" donesenu 2000. godine, kada je utvrđen cilj da do 2010. godine europsko gospodarstvo postane najdinamičnije na svijetu, što je po općoj ocjeni ostalo mrtvo slovo na papiru. U novoj strategiji prioriteti bi trebali biti ulaganja u istraživanja i nove tehnologije te u razvoj ekološki prihvatljivijih automobila.

Čelnici bi trebali utvrditi načela tješnje koordinacije gospodarskih politika. Iznimno važno pitanje jest kako natjerati zemlje članice da se pridržavaju zajednički utvrđenih smjernica. Bilo je zamisli da se uvedu tzv. "korektivne mjere", neka vrsta kazni, što bi uključivalo smanjenje subvencija iz europskih fondova. Od toga se odustalo jer bi to bio najbolji način da se javnost u pojedinim zemljama okrene protiv EU-a. Zauzvrat, čini se prihvatljivim da one zemlje koje se drže zajedničkih pravila budu nagrađene dodatnim sredstvima iz europskih fondova.

Europska komisija mogla bi upućivati upozorenja onima koji krše zajednička načela. Također će se razgovarati o borbi protiv klimatskih promjena te o pomoći Haitiju. Sastanak se ne održava na uobičajenom mjestu u zgradi Justus Lipsius, sjedištu Vijeća EU-a, nego u knjižnici Solvay, na pola puta između Vijeća i Europskog parlamenta. Na zahtjev Van Rompuya za stolom sjede samo šefovi država ili vlada, bez ministara ili savjetnika kao što je ranije bio običaj. Svaki od čelnika zemalja članica EU-a pri ruci ima samo jednu osobu za potporu, ali će one morati ostati izvan dvorane za sastanke.