"UN je danas primio 30. instrument o ratifikaciji za Konvenciju o kasetnom streljivu. S tim korakom, konvencija će stupiti na snagu 1. kolovoza 2010., sukladno njezinim odredbama", navodi se u priopćenju Ban Ki-moona koje je objavio UN.
Konvenciju je 30. svibnja 2008. u Dublinu prihvatilo više od stotinu zemalja, a u utorak su Burkina Faso i Moldavija predale instrumente ratifikacije čime je 30 nacija ratificiralo konvenciju i ona može stupiti na snagu. Glavni tajnik UN-a pozdravio je taj "veliki iskorak u globalnom programu razoružanja", ističući da konvencija stupa na snagu samo dvije godine nakon donošenja, što pokazuje koliko su "svijetu odvratni učinci tog groznog oružja".
Kasetno streljivo je nepouzdno i neprecizno. Tijekom sukoba i dugo nakon njihova završetka, ono ubija i sakati brojne civile, uključujući i djecu. Ono otežava poslijeratni oporavak jer ceste i polja čini nedostupnima seljacima i humanitarcima, navodi AP. UN je snažno predan okončanju uporabe, skladištenja, proizvodnje i prodaje kasetnog streljiva, te ublažavanju patnji koje ono izaziva.
Ban Ki-moon je pozvao sve države da što prije pristupe Konvenciji. Kasetne bombice (tzv. zvončići), pakirane su na stotine u topničkim granatama, bombama i projektilima, koji ih rasipaju na širokom području. Neke ne eksplodiraju odmah i mogu ležati neopažene godinama, dok ne privuku pozornost nekoga, obično djece, svojom malom veličinom i jarkim bojama. Bombica može ubiti ili osakatiti na udaljenosti 10 do 50 metara.
Konvencija zabranjuje uporabu, skladištenje, proizvodnju i prodaju kasetnog streljiva, postavlja stroge rokove za uništenja zaliha i čisćenje zagađenog zemljišta, te obvezuje zemlje da pomažu preživjele i pogođene zajednice. Samo one zemlje koje su ratificirale konvenciju bit će podložne njezinim odredbama. Skupina Handicap International navodi da su 98 posto žrtava kasetnog streljiva civili, a gotovo trećina djeca. Međutim, neke od najvećih svjetskih sila, uključujući SAD, Rusiju i Kinu, te veliki korisnici poput Izraela, Indije i Pakistana, odbili su podržati konvenciju, tvrdeći da kasetno streljivo ima legitimnu vojnu namjenu.
Američki ministar obrane Robert Gates najavio je da će SAD ograničiti zalihe kasetnih bombi koje ne ispunjavaju nove standarde sigurnosti, te da će od 2018. uvesti propis da 98 posto bombica mora detonirati kod uporabe. Među 28 zemalja koje su ranije ratificirale konvenciju je i Hrvatska, čiji su brojni civili u Domovinskom ratu i poslije njega bili žrtve kasetnog streljiva jugoslavenske vojske i srpskih pobunjenika.
Ostale zemlje su Norveška, Austrija, Vatikan, Irska, Meksiko, Novi Zeland, Albanija, Laos, Sierra Leone, Zambija, Belgija, Danska, Francuska, Njemačka, Japan, Crna Gora, Slovenija, Španjolska, Burundi, Luksemburg, Makedonija, Malavi, Malta, Nikaragva, Niger, San Marino i Urugvaj.
