Nakon gotovo trosatna susreta Kosor-Putin potpisani su Sporazum između dviju vlada o uzajamnim putovanjima državljana Hrvatske i Rusije, Ugovor o suradnji u izgradnji i eksploataciji plinovoda na teritoriju RH i Ugovor o gospodarskoj i znanstveno-tehničkoj suradnji.
Na zajedničkoj izjavi za novinare premijerka Kosor izrazila je veliko zadovoljstvo potpisivanjem tih sporazuma. Najprije je spomenula sporazum o gospodarskoj i znanstveno-tehničkoj suradnji, naglasivši kako on "uistinu pruža pravnu i svaku drugu osnovu za suradnju u svim područjima gospodarstva, od poljoprivrede do turizma".
"Ja ću ipak istaknuti ugovor o izgradnji i eksploataciji plinovoda na teritoriju RH, koji stvara pravni okvir za uključivanje RH u Južni tok", rekla je novinarima Kosor. Ugovor, dodala je, otvara put za stvaranje zajedničke tvrtke između Gazproma i Plinacroa, svake s 50-postotnim udjelom u vlasništvu.
Ugovor su potpisali hrvatski ministar gospodarstva Đuro Popijač i ruski ministar energetike Sergej Šmatko. "O detaljima će se još razgovarati i pregovarati, ali ono što je za nas vrlo važno jest da se i tim sporazumom osigurava opskrba Hrvatske plinom", istaknula je Kosor, izrazivši zadovoljstvo što se Hrvatska, koja je pred završetkom pregovora o ulasku u EU, na taj način pridružuje zemljama članicama EU-a poput Mađarske, Bugarske i Slovenije, koje već sudjeluju u tom projektu.
Kao gospodarski važnu temu spomenula je i produženje ugovora s Gazpromom, koji istječe potkraj ove godine, a za Hrvatsku je vrlo važno i to "što smo razgovarali i o povećanju količine dobavljena plina". Hrvatska uvozi iz Rusije oko 1,2 milijarde prostornih metara plina na godinu. Kako je već objavljeno, hrvatski dužnosnici su rekli da bi Hrvatska bila zainteresirana za povećanje količine uvezenog plina na 2,7 milijarda prostornih metara na godinu. Putin i Kosor su dotaknuli i pitanje projekta Družbe Adrije, u kojem će stručnjaci iz Janafa i Transnjefta nastaviti razgovor, pri čemu je hrvatska premijerka izrazila uvjerenje da će se "operativno dogovoriti neki pomaci i na tom području".
"Postoji obostran interes, a hrvatska strana je rekla kako Janaf danas radi s 22 posto kapaciteta i da postoji prostor za 'drukčije, više i bolje'". Spomenuvši kako je hrvatska strana u razgovorima potaknula pitanje nekih velikih projekata hrvatskih tvrtaka u Rusiji, poput Končara, Nexe grupe i drugih, Kosor je rekla kako se puno razgovaralo i o suradnji na području turizma. Novinarima je rekla kako je Putina izvijestila o već donesenoj vladinoj odluci o privremenoj suspenziji viznog režima za državljane Rusije od 1. travnja do 31. listopada ove godine, čime se želi privući veći broj Rusa na jadransku obalu.
Gospodarska suradnja može se poboljšati i otvaranjem ureda HGK u Moskvi u lipnju, svečano otvorenje kojega bi, po Kosoričinim riječima, mogli uveličati premijeri Rusije i Hrvatske. Ocijenivši susret otvorenim i prijateljskim, predsjednik ruske vlade Vladimir Putin rekao je kako "Rusija smatra Hrvatsku važnim i pouzdanim partnerom u Europi i na Balkanu". Dodao je kako su detaljno razgovarali o svim pitanjima hrvatsko-ruskih odnosa, koja obuhvaćaju širok spektar područja, te da se, zbog velikoga prošlogodišnjeg pogoršanja međusobne robne razmjene zbog svjetske financijske krize, pojavila potreba da se našim odnosima da nov poticaj. Jedan od nekoliko načina da se to postigne je, po Putinu, realizacija krupnih zajedničkih projekata, osobito u područjima energetike i infrastrukture, gdje je jedan od najboljih primjera realizacija projekta plinovoda Južnog toka.
"Taj je projekt dobio široku međunarodnu potporu - priključile su mu se Bugarska, Mađarska, Grčka, Srbija i Slovenija. Tu je dobit očita za sve sudionike", ustvrdio je Putin. Dodao je kako su razgovarali i o drugim temama, poput zajedničkih ulaganja u područjima telekomunikacija, metalske industrije, turizma i visoke tehnologije, ocijenivši kako je ugovor o gospodarskoj i znanstveno-tehničkoj suradnji dobra osnova za jačanje zajedničke suradnje. "U tome veliku ulogu ima zajedničko povjerenstvo dviju država koje bi idući sastanak, po našem današnjem dogovoru, trebalo održati u Hrvatskoj ove godine", kazao je Putin.
Izgradnja plinovoda Južni tok, koji bi doveo ruski plin do srednje i zapadne Europe zaobilazeći Ukrajinu, trebala bi početi do kraja ove godine. Završetak tog projekta, kojeg su nositelji ruski Gazprom i talijanski Eni, očekuje se 2015.
