Josipović i Buzek uvjereni u brzi ulazak RH u EU

"Činjenica da su hrvatski pristupni pregovori sada u završnoj fazi bila je u središtu našeg sastanka. Svjesni smo uvjeta koje moramo ispuniti. Imamo snažnu motivaciju u vladi, među oporbenim strankama, u parlamentu. Sve važne političke snage u Hrvatskoj doista su ujedinjene u vezi s članstvom u EU-u. Ja sam vrlo optimističan i nadam se da će Hrvatska biti vrlo skoro članica EU-a", rekao je predsjednik Josipović nakon razgovora s predsjednikom Europskog parlamenta Jerzyem Buzekom.

"Mi smo sigurni u to", uzvratio je Buzek na Josipovićevu izjavu. Predsjednik Ivo Josipović doputovao je u četvrtak popodne u Bruxelles, svoje prvo inozemno odredište otkako je preuzeo predsjedničku dužnost, a prvi susret imao je s predsjednikom Europskog parlamenta Jerzuyem Buzekom. U petak su predviđeni sastanci s predsjednikom Europskog vijeća Hermanom Van Rompuyem i predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom. "Mi čekamo na hrvatsko članstvo u Europskoj uniji.

Hrvatska je zatvorila 17 poglavlja i za zatvoriti je ostalo još samo 16 tako da je sada u dobroj poziciji. Mogu reći da je čaša polupuna, a ne poluprazna. Za mene je vrlo dobra vijest da je Hrvatska blizu članstva", rekao je Buzek, zahvalivši Josipoviću što je došao u Bruxelles samo dva tjedna nakon preuzimanja dužnosti. Tijekom 40-minutnog razgovora bilo je riječi o najvažnijim pitanjima vezanim za ulazak u EU-u: reformama, odnosima sa susjedima i borbi protiv korupcije.

Buzek je rekao da je u pogledu borbe protiv korupcije predsjednik Josipović vrlo odlučan. Na pitanje postoji li mogućnost da i Hrvatska bude pod nekom vrstom nadzora nakon ulaska u EU kao što su to Bugarska i Rumunjska, Buzek je rekao da to ovisi o uspješnosti borbe protiv korupcije. "Ako se problem korupcije riješi prije pristupanja, neće biti posebnog monitoringa. Prilično sam siguran da je to moguće jer Hrvatska jako puno radi po tom pitanju", rekao je Buzek.

Josipović je istaknuo da reforme koje se provode nisu važne samo radi Europske unije, nego radi hrvatskog naroda. "Jasno je da Hrvatska mora ispuniti zahtjeve EU-a, ali ne samo radi EU-a, nego i radi hrvatskog naroda, jer borba protiv korupcije nije samo zadaća zbog EU-a, nego zbog same Hrvatske. Hrvatska vlada, parlament i ja kao predsjednik vrlo smo svjesni važnosti borbe protiv korupcije, svjesni smo važnosti odnosa sa susjedima i to je bio jedan od glavnih prioriteta u moj predizbornoj kampanji", rekao je Josipović. U vezi s potporom javnog mnijenja članstvu u Europskoj uniji, Buzek je spomenuo primjer poljskih seljaka koji su tijekom pristupnih pregovora bili najveći protivnici EU-a, a danas imaju najviše koristi od članstva i u najvećem postotku podupiru članstvo u EU-u.

Buzek je rekao da je "dobra vijest" da je u susjednoj Sloveniji, potpora ulasku Hrvatske u EU, veća nego u samoj Hrvatskoj. "Kao što znate potpora u Hrvatskoj za članstvo u EU nije jako visoka, jer pristupanje znači reforme, koje su u početku bolne za građane ali se na kraju uvijek isplate. U Sloveniji je postotak potpore hrvatskom članstvu u EU-u veći nego u Hrvatskoj, jer Slovenija ne mora raditi dodatne reforme tako da im je lakše reći da žele biti zajedno u EU s prijateljima iz Hrvatske", rekao je Buzek.

Josipović je u vezi s prosvjedima poljoprivrednika u Hrvatskoj rekao da njihov problem nije vezan uz EU nego da je riječ o problemu u domaćoj politici. "Uvjeren sam da će hrvatska vlada naći rješenje za poljoprivrednike, a iskustva drugih zemalja pokazuju da oni nisu protiv EU-a", rekao je Josipović.

Na zamolbu da komentira nedavnu izjavu srbijanskog predsjednika Borisa Tadića da bi oslobađajuća presuda za hrvatskog generala Antu Gotovinu na Haškom sudu negativno utjecala na odnose između Hrvatske i Srbije, odnosno može li se ta izjava smatrati pritiskom na sud, Josipović je rekao kao je uvjeren u neovisnost ICTY-a i da će ICTY raditi u skladu s pravnim standardima.