c S
Dnevne novosti

Sarkozy: Europa će biti solidarna s Grčkom

08.03.2010 07:19 PARIZ, 7. ožujka 2010.(Hina/AFP) Zemlje u eurozoni poštovat će svoje obveze u svezi s financijskim stanjem u Grčkoj "ako se za to ukaže potreba", rekao je francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, na tiskovnoj konferenciji s grčkim premijerom Georgiosom Papandreuom.
"Želim biti jasan. Bude li trebalo, zemlje u eurozoni ispunit će svoje obveze. O tome ne može biti dvojbe", rekao je Sarkozy nakon jednosatnog razgovora s Papandreuom. "Grčka vlada je donijela mjere koje su se od nje očekivale. Države u eurozoni moraju sada biti spremne donijeti svoje. Francuska će, dakle, učiniti što je nužno", istaknuo je, ocijenivši da "Grčku zasad ne treba financirati".

Francuski predsjednik koji je uoči susreta s Papandreuom 45 minuta razgovarao s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, izjavio je da zemlje u eurozoni "rade na stanovitom broju točno određenih mjera" za potporu, ali nije htio reći kakvih. "Ako nas Grčka zatreba, tu smo", kazao je. Papandreu je pak istaknuo da Grčka želi pronaći "europsko rješenje" za svoje financijske teškoće i da zasad ne razmišlja o traženju pomoći od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

"Želimo europsko rješenje, ne želimo se obratiti MMF-u", kazao je. "Europsko rješenje je do jučer ili do prekjučer visjelo u zraku. Nakon različitih susreta koje sam imao ovog tjedna, vidio sam da politička volja postoji, ne samo kod predsjednika Sarkozyja", dodao je. "Naša zemlja je donijela opsežnije mjere od onih koje su zagovarali stručnjaci. Zato bismo htjeli podići zajam kao i sve druge zemlje u eurozoni, uz sličnu kamatnu stopu, možda ne istu, ali sličnu", rekao je predsjednik grčke vlade. "Postoje rješenja za problem, bude li naša zemlja morala uzajmiti novac", rekao je Papandreu, spominjući također "inicijativu protiv špekuliranja".

Grčka vlada je donijela paket mjera štednje kako bi smanjila golemi dug zemlje koji je zaprijetio i stabilnosti eura. Mjere uključuju povećanje stope poreza na dodanu vrijednost za dva postotna boda, na 21 posto, smanjenje bonusa na plaće u javnom sektoru za 30 posto, povećanje poreza na gorivo, te zamrzavanje državnih mirovina. Nove mjere trebale bi osigurati uštede od 4,8 milijarda eura.