c S
Dnevne novosti

Civilne udruge predstavile inicijativu za promjene Ustava

16.03.2010 07:29 ZAGREB, 15. ožujka 2010.(Hina) Koordinacija osam civilnih udruga predstavila je svoje inicijativu za promjenu Ustava, a njihovi su predstavnici uvjereni da bi prihvaćanjem njihovih amandmana Ustav snažnije štitio ljudska prava i bio demokratičniji.
Predstavnici GONG-a, Centra za mirovne studije, Građanskog odbora za ljudska prava, Iskoraka, Zelene akcije, CESI-ja, Documente i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek istaknuli su na konferenciji za novinare da, nakon rasprava i konzultacija u Saboru te s političkim strankama, najveće šanse za uvrštavanje u Ustav imaju njihova tri amandmana.

Prema prvome, sukob interesa postao bi ustavna kategorija i bilo bi propisano da je svaka osoba s javnim ovlastima dužna sama prepoznati sukob interesa i razriješiti ga na način koji štiti javni interes. U GONG-u, koji predlaže taj amandman, smatraju da bi uzdizanje instituta sukoba interesa na razinu ustavne kategorije pomoglo u borbi protiv korupcije i da bi se time iskazala jasna poruka da u tijelima vlasti i na javnim dužnostima nema mjesta ponašanju ili stanju koje može dovesti do sukoba interesa.

GONG predlaže i da Ustav jamči zakonsko pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti, izuzev onih koje su temeljem zakona klasificirane kao tajne. Treći amandman o kojemu politika razmatra prihvatiti ga ili ne je onaj Centra za mirovine studije, a odnosi se članak Ustava koji govori o tome kada građani mogu potaknuti raspisivanje referenduma.

Ustav kaže da će Sabor raspisati referendum ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača, dakle oko 450.000 birača, i to u roku od 15 dana. Predlagatelj amandmana tvrdi da takvo pravilo zapravo onemogućuje raspisivanje referenduma, te predlaže da se broj birača potrebnih za raspisivanje referenduma smanji na tri posto, a bili bi zadovoljni i s kompromisnih pet posto, s tim da se rok produlji barem na 30 dana. Udruge predlažu i da se ukine zastupnički imunitet za kaznena djela za koja je propisana zatvorska kazna duža od pet godina te da se kao najviše vrednote ustavnog poretka navedu i izgradnja mira, nenasilje i održivi razvitak. 

Ustav bi, po njihovu prijedlogu, jamčio prava i slobode neovisno o spolnom usmjerenju, kao zločin iz mržnje smatrao bi kazneno djelo počinjeno temeljem diskriminacije na temelju spolnog usmjerenja, a, uz obitelj, štitio bi i istospolnu zajednicu.