Šimonović za srbijanski list: uvijek postoji mogućnost izvansudske nagodbe

Šimonović je u interviewu tom listu objasnio kako je ključno pitanje pod kojim su uvjetima tužitelji spremni povući tužbu i je li tuženi spreman ispuniti te uvjete.Upitan hoće li, ne bude li nagodbe, u idućih pet godina, koliko bi trajali postupci, doći do pogoršanja odnosa dviju država, kazao je kako očekuje da će glavna rasprava biti za otprilike tri godine, te da će na odnose Hrvatske i Srbije u tom razdoblju utjecati mnogo toga, pa i tužbe.

Šimonović je ocijenio kako su motivi srbijanskog podnošenja protutužbe bili prvenstveno politički, a ne pravni - kako bi se uspostavila ravnoteža u odnosu na hrvatsku tužbu. Zamoljen da komentira zahtjev Srbije da se Hrvatska osudi za genocid, da se da odšteta žrtvama, procesuira počinitelje ratnih zločina te promjeni kalendar blagdana, kazao kako Srbija može zahtijevati što hoće, ali da je pitanje kolika je vjerojatnost da u time i uspije.

"Otkad sam preuzeo zastupanje Hrvatske pred ICJ prije deset godina, uvijek sam smatrao da je Hrvatskoj važniji sadržaj, a ne forma. Dakle, Hrvatskoj je, po mom osobnom mišljenju, najvažnije jasno političko određenje Srbije prema ratu u Hrvatskoj i odgovornosti (Slobodana) Miloševića i njegovih suučesnika, kažnjavanje počinitelja ratnih zločina, omogućavanje saznavanja istine o nestalima, kao i vraćanje odnešenog kulturnog blaga", istaknuo je.

Ministar je dodao kako je naknada štete obiteljima žrtava, koja se također traži hrvatskom tužbom, uvijek imala prvenstveno simbolični karakter, a ne značajniju financijsku dimenziju.Po njegovoj ocjeni, da je Srbija željela izvansudsko rješenje spora vjerojatno bi tražila produljenje roka za odgovor na hrvatsku tužbu i inicirala pregovore, a ne, kao što je to učinila, podnijela protutužbu i to još gotovo tri mjeseca prije isteka roka za odgovor na hrvatsku tužbu.