Slovenski Ustavni sud odobrio arbitražni sporazum s Hrvatskom

Ustavni sud je nakon višemjesečnog razmatranja donio pravorijek koji je od njega zatražila slovenska vlada. Ova će odluka otvoriti put ratifikaciji sporazuma o arbitraži u slovenskome parlamentu, što je hrvatska strana već učinila.

Slovenski Ustavni sud u svom je pravorijeku utvrdio da arbitražni sporazum, što su ga lani potpisali slovenski premijer Borut Pahor i hrvatska premijerka Jadranka Kosor, nije u suprotnosti sa slovenskim Ustavom. Kako je prilikom javnog čitanja pravorijeka izjavio predsjednik Ustavnog suda Jože Tratnik, arbitražnim sporazumom nije određena granica između Slovenije i Hrvatske, nego je to mehanizam za mirno rješenje graničnoga prijepora. Tratnik je rekao da je Ustavni sud u svom pravorijeku naglasio kako je slovenska ustavna povelja iz 1991. godine važeći ustavni akt i temelj državnosti Slovenije koji, zajedno s 4. člankom Ustava, znači ustavno-pravnu zaštitu državnog teritorija.

Predsjednik Ustavnog suda Jože Tratnik ukazao je na dio pravorijeka koji objašnjava sadašnji ustavno-pravni status granice, koji se mora konkretizirati arbitražnom presudom. "Nakon osamostaljenja nekadašnja administrativna granica između Slovenije i Hrvatske postala je međudržavna granica. Na kopnu je ta granica zasnovana na načelu međunarodnog prava uti possidetis iuris, te teče ondje gdje je tekla granica između dviju republika u okviru nekadašnje SFRJ. Granica na moru u okviru nekadašnje zajedničke države između dviju republika nije bila pravno određena, ali je u Piranskom zaljevu, pa i šire, stvarnu vlast provodila Republika Slovenija. Do drugačijeg dogovora između dviju država Slovenija uživa činjenično stanje na moru prije osamostaljenja, temeljem međunarodno-pravne zaštite na osnovi načela uti possidetis de facto", stoji u pravorijeku Ustavnoga suda.

"U pogledu granice na moru treba uvažiti to što je Republika Slovenija obalna država i što je još u okviru Jugoslavije bila obalna republika koja je na određenom dijelu Jadranskog mora provodila stvarnu vlast, a imala je i teritorijalni pristup do otvorenog mora", rekao je Tratnik tumačeći smisao pravorijeka u dijelu koji se odnosi na određivanje granice na moru. Tratnik je rekao da je između Slovenije i Hrvatske treba utvrditi tok granice u naravi, te da granicu na kopnu i moru treba konkretizirati na razini međunarodnog prava, čemu je arbitražni sporazum i namijenjen.

Izricanju pravorijeka prisustvovao je i slovenski premijer Borut Pahor koji je rekao da je vrlo zadovoljan pravorijekom i da je njegova vlada mudro postupila što je od Ustavnog suda zatražila da se izjasni o ustavnosti sporazuma. Pri izricanju pravorijeka bio je prisutan i predsjednik parlamenta Pavel Gantar. Gantar je novinarima rekao da bi, nakon što je Ustavni sud donio pravorijek da arbitražni sporazum s Hrvatskom nije u suprotnosti s Ustavom, prijedlog Zakona o ratifikaciji sporazuma mogao biti uvršten na redovito travanjsko zasjedanje parlamenta. To će se dogoditi ako stranke koje su predložile da se arbitražni sporazum dade na referendum prije toga ne obnove svoju inicijativu.

Sporazum o arbitraži potpisali su hrvatska premijerka Jadranka Kosor i slovenski premijer Borut Pahor u studenome u Stockholmu, uz posredovanje švedskog predsjedništva EU, čime je otvoren put rješavanju jednog od najspornijih pitanja između dviju zemalja koje je cijelu prošlu godinu bilo glavnom preprekom hrvatskom napredovanju na putu ka EU.