Počeo sastanak zajedničkog parlamentarnog odbora RH - EU

Sastanak je otvorila supredsjedateljica odbora s hrvatske strane Marija Pejčinović Burić koja je rekla da će taj sastanak biti "nastavak uzbudljivog dana" za sve članove odbora iz Europskog parlamenta, pošto su se tijekom prijepodneva već sastali s predsjednikom Republike Ivom Josipovićem i predsjednicom vlade Jadrankom Kosor.

Drugi supredsjedatelj zajedničkog odbora, švedski zastupnik u europskom parlamentu Gunnar Hoekmark na početku uvodnog govora izrazio je nadu da će "Zagreb, vrlo europski grad, uskoro postati glavni grad 28 članice EU". "Nadam se da će pregovori završiti ove godine i ako to uspijemo, moći ćemo pozdraviti hrvatske kolege u EP-u možda već 2012." rekao je Hoekmark okupljenim sudionicima sastanka. Švedski je parlamentarac rekao kako je ovaj sastanak dio napora da se cilj punopravnog članstva Hrvatske u EU ispuni što prije, da je Hrvatska već učinila jako mnogo i da se treba usredotočiti na nekoliko zadataka koji su još preostali.

U uvodnom dijelu prvog dana sastanka nazočnima se obratio i potpredsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks koji je govorio o ustavnim promjenama nužnim za pristup Hrvatske Europskoj uniji, napomenuvši kako su potrebne promjene za donošenje 12 zakona. Osobito je istaknuo primjer rasprave koja se u Saboru vodi o promjenama Zakona o referendumu, kojim se želi olakšati referendumska potvrda ulasku Hrvatske u Uniju. Objasnio je kako prema sadašnjem zakonu, nakon dvotrećinske potpore u Saboru, punopravno članstvo Hrvatske u EU na referendumu treba potvrditi većina ukupnog broja birača u zemlji, te da se razmišlja o tome da se ta većina svede na neku "razumnu razinu", pri čemu prijedlog da to bude većina birača izašlih na referendum nije jedini.

Također je napomenuo kako je u proteklih 5 i pol godina Hrvatski sabor donio 387 zakona u sklopu usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom i da je do dovršetka zakonodavnog okvira za pristup Hrvatske EU preostalo donijeti još 12 zakona. Iako je trebao govoriti kasnije, u uvodnom se dijelu sastanka nazočnima obratio i hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković, koji je odmah nakon govora produžio u Budimpeštu gdje će sudjelovati na zajedničkom sastanku ministara vanjskih poslova Hrvatske, Mađarske, Srbije i Grčke a sutra na trilateralnom sastanku Mađarska, Hrvatska i Srbija.

Jandroković je rekao kako je Hrvatska uvijek cijenila potporu europskog parlamenta na njezinom putu u EU, koja se ogledala i u individualnom pristupu koji je parlament zagovarao prema svakoj zemlji kandidatkinji. Ministar je rekao da u ovom trenutku od 33 poglavlja Hrvatska ima 30 otvorenih i 17 privremeno zatvorenih i izrazio nadu da će do kraja španjolskog predsjedanja EU-om Hrvatska otvoriti sva poglavlja i zatvoriti 24 do 25. Osobito je zadovoljstvo istaknuo napretkom koji je u posljednje vrijeme ostvaren u poglavljima pravosuđa i tržišnog natjecanja i izrazio nadu u tehnički završetak pregovora do kraja godine. Ustvrdio je kako je napredak vidljiv u mnogim područjima, istaknuvši primjer borbe protiv korupcije na najvišoj razini, rekavši kako se time šalje snažan signal da se korupcija ne isplati. Isto tako je kazao kako je uspostavljena dobra suradnja u regiji po pitanju borbe protiv organiziranog kriminala.

Spomenuo je i suradnju s Haaškim sudom izrazivši nadu da će, na temelju svega što Hrvatska čini i dokumenata koje šalje u Den Haag, taj sud donijeti odluku da Hrvatska u potpunosti surađuje, upravo onako kako Hrvatska i očekuje. Rekavši kako su pred Hrvatskom još određeni zadatci koje će ispuniti kao i sve do sada, ministar vanjskih poslova naglasio je kako je "hrvatska politika već usklađena sa smjernicama vanjske sigurnosne i obrambene politike EU". Potpredsjednik Europskog parlamenta i bivši supredsjedatelj zajedničkog odbora Pal Schmitt je rekao kako Hrvatska treba biti vrlo ponosna na sve što je postigla i pozvao na strpljenje hrvatsku javnost, čija potpora ulasku zemlje u EU stalno varira.

On je napomenuo kako je i Mađarska svojedobno, isto kao i Hrvatska, više od 5 godina pregovarala o članstvu, a to je radila a da nije imala problem povratka izbjeglica za koji je Hrvatska kako je rekao, potrošila 5 milijardi dolara, da nije imala nikakvih mjerila, a nije se morala boriti ni sa svjetskom gospodarskom krizom. Zajednički parlamentarni odbor danas bi se trebao baviti reformom pravosuđa, gospodarskom politikom i zajedničkom sigurnosnom i obrambenom politikom, dok su za utorak predviđene teme o stanju procesa pregovora i odnosima EU-a i Hrvatske, odnosima Hrvatske sa susjedima i ulozi hrvatske u promicanju stanja u regiji o komunikacijskoj strategiji upoznavanja građana s EU u Hrvatskoj. Nakon završetka rada dvoje supredsjedatelja trebalo bi održati konferenciju za novinare.