Aleksandra Korać Graovac sa zagrebačkog Pravnog fakulteta je rekla da se u Hrvatskoj pod skrbništvom nalazi 17.810 odraslih osoba, a njih 16.006 je potpuno lišeno poslovne sposobnosti, a hrvatsko zakonodavstvo, kad se govori o skrbništvu, nije usklađeno s zahtjevima Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom. Smatra da je skrbništvo, kao pravni institut u
Obiteljskom zakonu, zastarjelo te da treba temeljitu reformu kako bi se uskladilo s novim pristupima zaštite prava osoba s duševnim smetnjama.
Uz zamjenu samog instituta skrbništva institutom osobnog pomoćnika, Korać Graovac ocijenila je da bi skrbništvo trebalo prenijeti s centara za socijalnu skrb na sudove, kako bi se osigurala bolja zaštita osobama s duševnim smetnjama. Govoreći o pravu na rehabilitaciju i izvanbolničko liječenje osoba sa psihičkom bolesti predsjednica udruge "Svitanje" Slađana Štrkalj Ivezić rekla je da je službe za rehabilitaciju takvih osoba potrebno uspostaviti i izvan bolnica te omogućiti adekvatnu edukaciju osoblja.
Istaknula je da se bez adekvatne rehabilitacije može očekivati pogoršanje mentalnog zdravlja oboljelih, a lišavanje poslovne sposobnosti može pogubno djelovati na oporavak od bolesti. Kristijan Grđan iz udruge "Sjaj" upozorio je na kršenja imovinskih prava osoba s psihičkom bolesti te smatra da bi se osobama lišenim poslovne sposobnosti trebalo dati pravo glasa na izborima, koje sada nemaju.
