Potpora iz Svjetske banke programu gospodarskog oporavka u Hrvatskoj

"Upravo smo primili prijevod. Naše prve reakcije su da to ohrabrujemo, to su prava pitanja koja treba rješavati. Možda bi proračunski deficit trebalo malo brže smanjivati, izgleda dug put dok dođe do tri posto", izjavio je za Hinu Peter Harrold, direktor odjela za srednjoeuropske i baltičke zemlje, kojem pripada i Hrvatska. "Svakako je ohrabrujuće, no to je komad papira a ono čemu se moramo nadati je brza provedba tih važnih reformi", dodao je.

Naglasio kako Hrvatskoj treba snažan gospodarski rast i smanjenje proračunskog deficita za povratak stabilnosti. "Jako je važno smanjiti deficit što je brže moguće. Ako je deficit veći od rasta, onda se povećava dug, to je jednostavno pravilo. Sada imate deficit od 6 posto i nulti rast, znači da će se dug jako povećati. Treba vratiti gospodarski rast na 4,5 posto i smanjiti deficit na tri posto i onda će se početi uočavati stabilnost", rekao je Harrold. "Izlaz iz krize je snažan rast i stroge fiskalne mjere", istakao je.

Na pitanje o pomoći Svjetske banke Hrvatskoj, on je istakao da je ta pomoć utrostručene u 2009., sa uobičajenih 150 do 200 milijuna dolara godišnje na 500 milijuna dolara. "Što snažnije bude vladine reformske mjere to će Banka moći više odgovoriti", rekao je Harrold, dodajući da će Svjetska banka pomoći hrvatske reforme jer je to "ključno pitanje". Ocijenio je da je 2009. bila vrlo teška godina za Hrvatsku s velikim stezanjem gospodarstva i rastom nezaposlenosti, dok se ove godine u najboljem slučaju vidi "vrlo umjereni oporavak", ali je stanje i dalje "vrlo teško". Izrazio je nadu da je za Hrvatsku najgore prošlo i da je krenulo na bolje, odnosno da je bolje nego 2009.

Na pitanje da usporedi stanje u Hrvatskoj sa Grčkom, Harrold je kazao da "Hrvatska nije u istoj situaciji, ali ima nekih sličnosti - veći javni dug od većine europskih zemalja i visoki proračunski deficit". "Mi ne mislimo da je Hrvatska iduća Grčka, ona ima bolju strukturu duga, puno više dugoročnih i komercijalnih zaduženja nego li državnih obveznica, ali učite iz toga. Ne dopustite si da postanete iduća Grčka, s još većim proračunskim deficitom i još većim javnim dugom", upozorio je Harrold.

Potpredsjednik Svjetske banke za Europu i Srednju Aziju Philippe Le Houreou je na pitanje o kvaliteti hrvatske fiskalne i monetarne politike u aktualnoj krizi, obzirom na odsustvo poticajnih mjera za poduzeća i građane, te povećanju poreznog opterećenja, kazao kako je pitanje "koliko je Hrvatska imala fiskalnog manevarskog prostora". On je istaknuo da je Hrvatska bila "jaka u financijskom sektoru i trgovini", ali je u fiskalnoj politici mogla bolje, jer je povećala deficit s kojim je ušla u krizu.

Glavni ekonomist Svjetske banke Indermit Gill, istakao je da je problem Hrvatske "velika potrošnja na mirovine i druga socijalna davanja". Le Houreou i Gill su na brifingu u Svjetskoj banci upozorili da 30 zemalja regije Istočne Europe i Srednje Azije (ECA) očekuje teška 2010. godina i spor oporavak od globalne gospodarske krize. "Zemlje ECA su najteže pogođene globalnom gospodarskom krizom i vjerojatno će najsporije obnoviti gospodarski rast", kazao je Le Houreou, predviđajući prosječan gospodarski rast od 3 posto u ovoj godini, te 3 do 4 posto u razdoblju od 2011. do 2013. godine. Ona su naglasili da zemlje regije, suočene s velikim fiskalnim pritiscima moraju voditi brigu o ciljanom socijalnom trošenju na najranjivije skupine građana i one u najvećoj potrebi.