Okrugli stol: više ulagati u zaštitu zdravlja radnika
28.04.2010 07:32
ZAGREB, 27. travnja 2010.Hina Ulaganje u radnika i zaštitu njegova zdravlja višestruko se vraća poslodavcu i stvara novu vrijednost, zaključeno je na današnjem okruglom stolu "Sigurno održavanje za siguran posao" koji je, u povodu sutrašnjeg Nacionalnog dana zaštite na radu, organizirao saborski Odbor za rad i socijalno partnerstvo.
Sudionici okruglog stola u raspravi su upozoravali na visoku stopu ozljeđivanja te invalidnosti i smrtnosti na radnom mjestu u Hrvatskoj. Isticali su kako je nužno osigurati "zdravo radno mjesto", odnosno rad na siguran način i uvjete koji neće štetiti zdravlju radnika.
Predsjednik Odbora Boris Kunst naglasio je kako je obilježavanje Dana zaštite na radu prilika da se utječe na svijest poslodavaca da je ulaganje u zdrave radne uvjete puno jeftinije od bolesnog radnika. Zauzeo se za obvezu da radnici na trošak poslodavca barem jednom godišnje obave sistematski zdravstveni pregled, kao i da se osnuje komora za zaštitu na radu gdje bi stručnjaci iz područja zaštite na radu te specijalisti medicine rada razmjenjivali iskustva.
Ravnateljica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu, Sonja Padovan Janković, izvijestila je da je lani ukupni trošak bolovanja, kao posljedice ozljede na radu ili profesionalne bolesti, iznosio 345,5 milijuna kuna. Lani je, dodala je, bilo 17.393 slučajeva bolovanja u 532 djelatnosti, od čega se 17.281 slučaj odnosi na ozljede na radu, a bolovanje je u prosjeku trajalo 68 dana (u EU je prosjek 10 do 14 dana). U 65 posto slučajeva na bolovanju su bili muškarci.
Po broju ozljeda na radu, kojih je lani bilo 20.269, na prvom su mjestu djelatnosti u bolnicama, a slijedi graditeljstvo, brodogradnja te javna sigurnost i očuvanje javnog reda i mira.
Kada je riječ o profesionalnim bolestima, kojih je tijekom 2009. godine bilo ukupno 227 slučajeva, prednjači šumarstvo i sječa drva, djelatnosti u bolnicama te brodogradnja. Ravnateljica Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu Marija Zavalić kazala je kako je lani u registar profesionalnih bolesti upisano 176 takvih bolesti. Od njih najviše obolijevaju zaposleni u prerađivačkoj industriji, poljoprivredi, šumarstvu, ribarstvu i zdravstvenoj djelatnosti.
Radnici najviše i dalje obolijevaju od azbestoze, a slijede bolesti uzrokovane vibracijama koje se prenose preko ruke ili šake, kumulativne traume (sindromi prenaprezanja), te one koje uzrokuju mikroorganizmi.
Lani je na radu smrtno stradalo 36 radnika, od kojih 16 u graditeljstvu, među kojima i sedam osoba koje su radile "na crno", rekao je Nenad Puljić iz Državnog inspektorata.
