20. obljetnica prvih hrvatskih višestranačkih izbora
07.05.2010 07:18
ZAGREB, 6. svibnja 2010.(Hina), Hrvatska ovih dana obilježava 20. obljetnicu održavanja prvih demokratskih višestranačkih izbora nakon Drugog svjetskog rata, na temelju kojih je 30. svibnja 1990. konstituiran višestranački Sabor koji je tijekom iste i iduće godine donio mnoge za hrvatsku samostalnost i nezavisnost temeljne odluke.
Prvi izbori za Sabor tadašnje Socijalističke Republike Hrvatske organizirani su po ondašnjem Zakonu o izboru i opozivu odbornika i zastupnika, koji je postulirao većinski izborni sustav u dva izborna kruga - apsolutna većina u prvom koji je održan 22. i 23. travnja, te relativna u drugom koji se održavao 6. i 7. svibnja 1990.
Sabor je prema tadašnjem Ustavu bio sastavljen od tri doma: Vijeće udruženog rada (VUR), Vijeće općina (VO) i Društveno-političko vijeće (DPV). U Vijeće udruženog rada biralo se 160 zastupnika, u Vijeće općina 116, a u Društveno-političko vijeće 80 zastupnika. I dok su opće biračko pravo za izbore zastupnika u VO i DPV imali svi državljani s navršenih 18 godina života, za izbore zastupnika u VUR posebno biračko pravo imali su samo radnici u organizacijama i zajednicama, i to neovisno o godinama života.
Što se tiče izbornog nadmetanja, radilo se o pojedinačnim kandidaturama, odnosno o izboru individualnih kandidata, a ne lista. Svaki je birač imao samo jedan glas za svako od saborskih vijeća. Većinsko pravilo odlučivanja s dva izborna kruga podrazumijevalo je pobjedu u prvom izbornom krugu isključivo onog kandidata za kojeg se odluči apsolutna većina izašlih birača u izbornoj jedinici, i to ne manja od jedne trećine ukupno upisanih birača u izbornoj jedinici. Ako na ovaj način nitko ne bi osvojio mandat, u drugi su krug ulazili svi kandidati s najmanje sedam posto osvojenih glasova u prvom krugu.
Za pobjedu u drugom krugu bila je potrebna samo obična, odnosno relativna većina glasova. U drugom su krugu morala sudjelovati najmanje dva kandidata, bez obzira na uvjet dosegnutog praga iz prvog kruga. U izborima su sudjelovale stranke pojedinačno i u koalicijama - za 351 zastupničko mjesto natjecalo se 1705 kandidata, 33 političke stranke i 16 raznih udruženja.
Izborni pobjednik bila je Hrvatska demokratska zajednica na čelu s Franjom Tuđmanom s osvojenih 42 posto glasova koji su toj stranci osigurali 205 zastupničkih mjesta. Slijedio je Savez komunista Hrvatske - Stranka demokratskih promjena koji je, predvođen Ivicom Račanom, osvojio 26 posto glasova i 107 zastupničkih mandata, te Koalicija narodnog sporazuma s 15 posto glasova i 21 mandatom, koja je okupljala HSLS Dražena Budiše, SDSH Antuna Vujića, HKDS Ivana Cesara, HDS Marka i Vladimira Veselice te nestranačke osobe poput Savke Dabčević-Kučar i Mike Tripala.
Od stranaka, zastupničke je mandate, njih pet, osvojila još Srpska demokratska stranka s osvojenih 1,6 posto glasova, dok je ostatak mandata išao nezavisnim kandidatima i nacionalnim manjinama. Nakon 1990. u Hrvatskoj je ukupno održano još pet parlamentarnih izbora - 1992., 1995., 2000., 2003. i 2007.
