Biščević: U zemljama regije treba mijenjati politički mentalitet

Biščević je to rekao u izjavi hrvatskim novinarima koji su pratili 8. konferenciju predsjednika parlamenata zemalja članica SEECP-a na kojoj je vijeće kojem je na čelu već tri godine, kao funkcionalno tijelo SEECP-a, dobilo mnoge pohvale. "U regiji su sve vidljiviji znakovi međusobnog približavanja, zatopljavanja odnosa, otvaranja dijaloga, koji bi se, u sinergiji s obećanjima EU-a o proširenju, trebali pretočiti u konkretan politički proces, bilo da je riječ o rješavanju preostalih otvorenih pitanja, o pomoći BiH oko ustavne rasprave ili nečem trećem", rekao je Biščević i ocijenio kako s tim u vezi treba razraditi mehanizme i inicijative.

"Parlamentarna dimenzija u tome može imati vrlo veliku i važnu ulogu jer treba mijenjati politički mentalitet i vrijednosne sustave u zemljama u okružju nakon svih strahota koje su se dogodile. Javnostima svih zemalja treba slati nove poruke, pripremati ih za život u tom novom duhu", ocijenio je hrvatski diplomat. Biščević smatra da je, zahvaljujući protoku vremena, "došlo do procesa europeizacije regije", ma kako on sporo tekao, te da i ovaj dio Europe konačno prolazi kroz ono što su neki njezini dijelovi prolazili nakon Drugoga svjetskog rata.

"Stare stereotipe i zazore sve manje hrane dnevno-politički interesi i naslijeđe nedavne, ali i daleke prošlosti", ustvrdio je Biščević i ocijenio kako se ništa senzacionalno neće dogoditi preko noći, ali, dodao je, europske vrijednosti postupno i ustrajno treba uvoditi u svakodnevni život. "Ovo je najsloženiji dio Europe, unutar 12 članica Vijeća za suradnju teško je naći čak i dvije zemlje koje nemaju neko opterećujuće pitanje iz bliže ili dalje prošlosti", istaknuo je Biščević i dodao kako je upravo u tome izazov da se i taj dio Europe konačno reprofilira i da ga se prestane poimati kao trajno tinjajuću bačvu baruta. "Ne zaboravimo da je s ovih prostora potekla grčka civilizacija i brojne kulturne vrijednosti i da su tu golemi ljudski i prirodni potencijali", rekao je glavni tajnik RCC-a.

Kao najveći uspjeh RCC-a u tri godine istaknuo je upravo činjenicu da se održao u okolnostima koje nisu bile lagane ne samo zbog složenosti odnosa među državama članicama, nego i zato što je politika europskog proširenja upravo u tom razdoblju doživljavala određeno usporavanje, a i zbog kosovskog pitanja i izraženih razlika unutar i oko njega. "Uspjeli smo i osnažiti svoju ulogu neke vrste mosta između regije i europskih institucija", rekao je hrvatski diplomat i objasnio kako to konkretno znači da je samo u proteklih deset mjeseci 27 regionalnih projekata u raznim područjima, koji su prošli kroz proceduru RCC-a, odobrila Europska komisija.

"Sad će najveći naglasak trebati staviti na to da se svijest o potrebi regionalnog pristupa gospodarskom, društvenom i infrastrukturnom razvitku pretoči u konkretne projekte", rekao je Biščević i ustvrdio kako ta svijest raste svuda u regiji zahvaljujući uvelike i teškim posljedicama gospodarske krize jer svi vide da probleme nitko ne može riješiti sam, unutar svojih granica.