Skidanje oznake hitnosti s vladina prijedloga zatražili su zastupnici SDP-a, HNS-a i IDS-a, a Damir Kajin (IDS) je, u raspravi o proširenju dnevnog reda, vladu optužio da predloženim zakonom i smanjenjem rtv pristojbe želi "ugasiti javni servis".
"Apsolutno odbacujem sve što je iznio zastupnik Kajin, jer to nije točno", reagirala je premijerka Kosor. Ponovila je da HRT djeluje u Hrvatskoj, koja je "itekako ošinuta gospodarskom krizom". "U programu gospodarskog oporavka vrlo smo jasno rekli da ćemo za potporu gospodarstvu smanjiti neporezna davanja. To smo napravili u Hrvatskim šumama, Hrvatskim vodama i turističkoj zajednici.
Ovo je također neporezno davanje, na temelju kojeg se od građana godišnje prikupi 1,5 milijardi kuna", kazala je Kosor, objasnivši da je smanjenje rtv pristojbe mjera potpore stanovništvu, a prije svega najugroženijim skupinama. Dodala je da je razgovarala s privremenim vodstvom HRT-a te da je dogovoreno da će HRT do listopada izraditi plan restrukturiranja i iznijeti ga vladi, "kako bi se dogovorili o rješavanju problema koji nisu mali, a između ostalog i duga proračunu".
Najavila je da će vlada svojim amandmanom smanjenje pretplate prolongirati do 1. studenoga te kazala kako se ne protivi prijedlogu da zakon ide u dva čitanja. Odbacila je, međutim, zahtjev da se oznaka hitnosti skine i s prijedloga izmjena
Zakona o porezu na dobit i
Zakona o porezu na dohodak, kao i tumačenje željke Antunović da vladina porezna politika nema jasan smjer, nego da se odluke donose i mijenjaju "preko noći".
"Ako mislite da ne treba ništa raditi, to je vaše legitimno pravo. Ima onih koji sjede u Saboru i misle da treba čekati i nadati se da će kriza proći preko noći, no vrijeme je za hrabre i odlučne odluke. Kriza je tako duboka i teška da nema vremena za kukavičluk, odustajanje i posustajanje. ", rekla je Kosor, najavljujući da će vlada raditi cijelo, te da "nema zapreke da i parlament to odluči".
Dnevni red tekuće sjednice Sabor je proširio s 12 novih točaka, među kojima je i prijedlog izmjena
Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, kojim se pripadnicima tzv. malih manjina uz opće daje i dodatno biračko pravo, a srpskoj nacionalnoj manjini jamče tri zastupnika, na temelju općeg biračkog prava.
